Lincoln’s Emancipation Proclamation reaches Hawaii nei, 1863.

[Found under: “KA NU HOU HOPE LOA.”]

—The President of the United States has pronounced his proclamation that the “nika” who are being enslaved in the states of the United States that rebelled will be freed, but notwithstanding the states that did not rebel; they shall give wages to their “nika,” and these are the words of the proclamation of the President:

“A no ia mea, owau o Aberahama Linekona, ka Peresidena o Amerika Huipuia, ma ka mana i haawiia mai ia’u ma ko’u ano Alihikaua o na puali koa a me na aumoku kaua, i ka wa e kipiia mai nei o Amerika Huipuia, a ma ke ano kaua hoi, i mea e hoopau ai ia kipi ana, ke hoike nei ma keia la mua o Ianuari, M. H. 1836, a e like hoi me ka’u i manao ai e pai ia ka’u olelo kuahaua mahope o kka hala ana o na la hookahi haneri, mai ka la i kakau ia’i ka olelo i haiia maluna, ke kuikahi nei i na mokuuaina a me na apana, kahi nona ka poe kanaka e noho kipi ana ia Amerika Huipuia i keia la, eia mahope nei, penei:

Arkansa, Texas, Luisiana, (koe nae na apana o St. Bernard, Plaquemine, Jefferson, St. John, St. Charles, Ascension, Assumption, Terrebonne, Lafourche, St. Mary, St. Martin, a me New Orleans, me ka huipu mai nae i ke kulanakauhale o Nu Olina,) Misisipi, Alabama, Geogia, Felorida, Karolina Hema, Karolina Akau, Vereginia, (koe nae he 48 Apana o Berkeley, Accomac, Northampton, Elizabeth City, York, Princess Anne, me ke kulanakauhale o Norefoka, a me Portsomouth,) a o ua mau wahi la i hookoeia, ke noho mau la no e like me he mea la, aole i hoopukaia keia olelo kuahaua.

A no ka mana a me ke kumu i hoike mua ia ae nei, ke kauoha nei au a ke hoike aku neihoi, o na kanaka a pau e paa ia ana ma ke ano kauwa, ua hookuuia mai keia la aku, a e pono hoi i na Luna Aupuni o Amerika Huipuia, a me na Luna Koa a me na ‘Lii Moku Kaua, ke ike aku ia poe a  me ka malama aku hoi i ko lakou lanakila ana.

A ke kauoha aku nie hoi au i ua poe la i hookuuia, e aua i na hana limaikaika a pau, ke ole no ka hoopakele ia lakou iho, a ke kauoha aku nei hoi au ia lakou, ma na wa a pau o lakou e aeia’i, e hana lakou me ka pololei, no ka uku kuponno.

A ke hoike hou aku nei au, o ka poe kupuno a pau o ia poe, he hiki no ke laweia mai iloko o na puali kaua o Amerika Huipuia, i mea kiai i na papu, a me na kulana, kahi hoomoana, a me na wahi e ae, a ma na moku no hoi o ia Aupuni.

A maluna o keia ka mea i manaoioia he hana kaulike, i aponoia e ke Kumukanawai, ma na pilikia koa, ke nonoi nei au i ka noonoo kupono o na kanaka a me ka lokomaikai pu hoi o ke Akua.

I hoike no keia, ke kau nei au i ko’u lima, a me ke Sila o Amerika Huipuia.

Hanaia ma ke kulanakauhale o Wasinetona, ma ka la 1 o Ianuari, A. D. 1863. A i ke 87 hoi o na makahiki o ke kuokoa ana.

Aberahama Linekona,

Ma o W. H. Seward,
Kuhina Nui.”

[This translation begins at, “Now, therefore I, Abraham Lincoln, President of the United States, by virtue of the power in me vested as Commander-in-Chief, of the Army and Navy of the United States…”

At this time, I don’t think that “nika” had the same connotation in Hawaiian as it did in the English term it was derived from.]

(Kuokoa 1/31/1863 p. 2)

Kuokoa_1_31_1863_2

Ka Nupepa Kuokoa, Buke II, Helu 5, Aoao 2. Ianuari 31, 1863.

Advertisement

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s