Queen Liliuokalani’s Birthday Celebration, 1912.

[Found under: “Various News”]

Sept. 2—Queen Liliuokalani held an audience with the public at her home, Washington Place, and there were a great many people who went to give their congratulations to her, being that this was her birthday. The Queen is somewhat frail, but she gave a kind smile to all who came to visit her.

(Hoku o Hawaii, 9/5/1912, p. 3)

Sept, 2—Ua haawi ae ka Moiwahin e...

Ka Hoku o Hawaii, Buke 7, Helu 14, Aoao 3. Sept. 5, 1912.

Liliuokalani’s “Aloha Oe,” 1929.

The True Story of “Aloha Oe”

As everyone starts to donate their dollar for the building of a memorial to this famous song composed by Queen Liliuokalani, perhaps it is well to speak about some of the information on the origins of this song, the beginnings of the penning of the lyrics, and it being set to music.

The monument was proposed to be the words in Hawaiian stone that would stand close to the first home of Queen Liliuokalani, now lived in by the Governor of Hawaii.

Now, some intimate with the Queen in days past, and travelling companions of the Queen when they were young, have spoken. This is the story that was told, and it was published in the paper or book called the “Paradise of the Pacific:

In 1878 [1877?], when Kalakaua reigned, and his sister was but a princess and heir to the throne, she travelled to the Koolau side, to well-known Waimanalo. With her was Likelike, Kale Wilikina, Mr. Boyd, and many attendants.

They travelled by horse on horse trail; this was a bad trail.

They arrived at their destination and spent several days there. They spent some days at some friends of the alii, and were welcomed with great gaiety.

Just as the with the kupuna of old, they were welcomed. A feast was laid out by the friends of this home which the alii were visiting.

When were making ready to return to Honolulu, lei of all kinds of flowers were placed about their necks, as was a custom amongst Hawaiians. They were adorned with flower lei, not like the paper lei popular during the time of this article.

When they all were going from the house to exit the estate, they saw one person fall back, and another lei was placed about the neck of the one at the entrance of the yard.

When this beautiful Hawaiian girl was seen giving a lei to the one leaving it also was seen her being embraced.

Because Princess Liliuokalani witnessed this scene, she was overjoyed. While they were headed back to Honolulu, she started to hum a melody, while being full of emotion over what she had seen.

The one next to Liliu heard her humming, and was curious, and asked what she was humming, as it reminded her of an old song. That song was “Rock Beside the Sea” [Pohaku ma ka Lihikai].

When they each returned to their homes, the Queen returned to hers, where she finished this song.
“One embrace” is charming for what was seen at the gateway–one person of their party tarrying as that beautiful young girl hugged the one on horseback.

As was said by the kupuna of yore, mele are composed while travelling, if something that catches ones eye is seen.

Our alii mother, Kamehaokalani Kane was a composer in her lifetime who made songs on horseback. Some of her compositions were well sung back in her time.

This is something written in the book known as the “Paradise of the Pacific.”

[As found in the “Paradise of the Pacific,” 42 (4): 31, 1929; 42 (10): 9, 1929.]

(Hoku o Hawaii, 4/23/1929, p. 2)

KA MOOLELO OIAIO O ALOHA OE

Ka Hoku o Hawaii, Buke XXII, Helu 45, Aoao 2. Aperila 23, 1929.

Celebrating the Queen’s Legacy, 2012.

I passed this before i got off the bus at Punchbowl today, and so i walked back and took a picture. Here is a nice description of some of the events taking place this Sunday, September, 2, 2012.

Also, one week later on the 8th, more celebration, Hilo style.

[How about everywhere else? Anybody have information on other celebrations?]

ONIPAA

ONIPAA

Set of mele composed in honor of King Kalakaua, 1881.

HE KAPA NO KALAKAUA.

O mai o Kalakaua nona ke Alii ke kapa hulu manu,
I hana ia mai e Halulu ka Manu Alii mai Kahiki,
Hiki i Hawaii nei i haku kapa hulu manu nou e Kalani Kalakaua,
Ke keiki makahiapo a Kapaakea ko makuakane,
A Keohokalole ko makuahine ke ola—la,
E kii ke kapa o ka hulu o ka Aeto,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Iwa,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa a ka hulu o ka Oo,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Mamo,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hlu o ka Iiwi,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Pikake,
A i kapa aahu no Kalani,
A haina ke Alii nona ke kapa,
O Kalakaua kuu Lani.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE OHU NO KALAKAUA.

Aia i ka Lani ko ohu e kohu ai,
Ua hana mua ia e ka Makua mana loa,
E kii ko lei ohu e Kalani,
O ke anuenue pio i ka lewa,
E kii ko lei ohu e Kalani,
O ka Waipuilani pio i ke kai,
Kinikohu oe e Kalani,
Ko ohu anuenue,
Kau mai oe i ka nuu,
Noho pono i ke Kalaunu,
He uwila kela—ua hiki mai nei,
He anapu keia maluna o Likelike,
He uila kela o ka papahi ohu,
He anapu keia Lehua o Hilo one,
He uwila kela—i ohu kahiko,
He anapu keia—no Kalakaua,
He uwila kela e o mai oe,
He anapu keia—e Kalakaua,
He uwila kela ko ohu kahiko,
He uwila kela,
Kohu i ke Kalaunu—He anapu keia,
He ohu no Kalakaua,
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE HANAU NO KALAKAUA.

Aia Iolani Kauikalani,
O ke Kini nui o Hawaii nei,
A o oe ka pua i oi loa ae,
Maluna o ke ao malamalama,
He uwila ka hoa e kaulike ai,
Ma na iliwai a o ka honua,
Hiki aku ka lohe la i ka hikina,
I ka la hanau o Kawaihau,
O ke aiwaiwa la o na lani,
A i hanau ia me ka opua,
Haina ke Alii i hanau ia,
O ka Wohikukahi la e—o mai.
Aia i Kauai o Kawaihau,
O ka Hui Mahi-ko o Kealia,
Alia oe la e Kapiolani,
E pulale e aku i ka hole ko,
Aia ike pono oe i ka nua,
Lawe ae oe a kau i ka nio,
Mai puni aku oe i ka puhikole,
I ka ili puakea oloko o Mareka,
A he mea hoopau poe-a-poe,
No ka mea Aupuni o Hawaii nei,
Ua ike maka iho no hoi oe,
A o oe ka heke i oi loa ae,
Haina ke Alii i hanau ia,
O ka Wohikukapu la e o mai.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE INOA NO KALAKAUA.

Auhea wale oe e ka liko,
E ke koolua a o ka lehua,
Homai ke aloha ia nei;
A i honi kuwili ia aku,
Ke hoomau ae nei hoi,
I ke onaona la oia pua,
A’u i kui ai a lawa,
I lei no’u no ka Hikina,
No ka la hiki ma Kumukahi,
Kahiko ae la i Haehae,
O ka wela ka i kua o ka la,
Hulili i ka Pahoehoe,
Nonono ka pua o ka lehua,
Luhiehu i ke kula o Malama,
I ka hoope ia e ka ua,
Uluau kii wai o ka uka,
No uka ka wahine kia manu,
Aohe kepau pili ole,
O ke ani a Laukapalili,
Koe manu ole i ka wekiu,
E o e ka Wohikukahi,
O Kawaihau no he inoa.
Auhea oe Keonaona,
E ka hoapili o kuu kino,
A o oe a owau kai ike,
I ka hana hoi a ka makemake,
Kaua pu no ilaila,
I ka nahele lualai ke aloha,
Hiaai ka manao e ike,
I ka uka paoa i ke ala,
He ala o ka wai Iliahi,
Hoapili o Mailekaulahea,
Hea mai ke ahi a ka wahine,
O ke ala ia o ka malihini,
A e hiki ai i Kaauea,
I ka hale Kamala a ka noe,
Uhi wai anu o ka mauna,
I mehana i ke kono a loko,
Mea ole ke awa o ka uka,
Ka hanuna a ka ihu o ka lio,
I ke one aku o Kahualoa,
Loa wale ka noho’na o Kalani.
I Hiwahiwa no ke ao nei,
A i pua nani no Hawaii,
E o e ka Wohikukahi,
O Kawaihau he inoa.
Kaua i ka nani o Hilo,
I ka ua loku o Hanakahi,
Akahi no ko’u manene,
Ka me-eu hoi o ko’u oho,
He ula leo o Pahanakaiwi,
Ikuwa mai la i Haili,
Ilihia i ka leo o ka Mamo,
E wa mai la i Olaa,
Ua laa ia pua ia nei,
Eia i ko’u kiaha,
Ua hoolawa ia e Lia,
Me na lehua i Panaewa,
Kuhi no paha oe e Malio,
Hookahi halau i ao ai,
E like ai na mea hana,
O na mea hoonui ike,
He makau hala ole keia,
Ua lou ia e ka ia nui,
Ua moni ia ka’u maunu,
E Moananuikalehua,
Ua paa i ka lino pa-walu,
I malia i ke aho makalii,
Kuhi oe i ka Hilu-noenoe,
A he ia ia no ke kohola,
O ka lale au o Kaiona,
I noho i ka malu ohai,
Aohe hana a Malamanui,
Ua kau ke keha i Kaala,
O ka iki nioi pepa ia,
Holo ka wela i na aa koni,
Ka Upena nae mai keia,
Aohe ia koe ke hei mai,
He hului au no ia kai,
No ka moana kai hohonu,
E o e ka Wohikukapu,
O Kawaihau no he inoa,
Mrs. Kaleihiwahiwa
Ka-ua Paakea o Hale-kela.

(Elele Poakolu, 4/20/1881, p. 2)

HE KAPA NO KALAKAUA...

Ka Elele Poakolu, Buke II, Helu 7, Aoao 2. Aperila 20, 1881.

Speaking of Queen Kapiolani, here is a set of sweet mele composed in her honor! 1881.

HE KAPA NO KAPIOLANI.

O-mai o Kapiolani ka wahine nona ke kapa la,
I hana ia i ka lewa anuu i ka lewa lani;
I ka pae opua i kukulu o Kahiki—
Hiki ko kapa la i Hawaii,
He kapa la no Kapiolani
Ke Alii wahine nona ua kapa ke-o-la
O-mai ana hoi ko kapa la-e.
Aia i ka hikina ko kapa la
O ka la hiki ma Kumukahi
Hookahi no oe e ka Lani
Ko kapa o ka maka o ka la
Kukuna o ka la ko kapa
Hana ia mai e ke ao polohiwa
Ka onohi o ka la ko kapa
Hana ia mai e ke ao-lewa
Lihilihi o ka la ko kapa
Hana ia mai la e ka opua
I kapa aahu no ka Lani
No Kapiolani i ka iu o na moku,
E ola o ka Lani i ke ao
A kau i ka pua aneane.
Aia i ka mahina ko kapa,
Ke konane hohola i ka honua,
Hana ia i ka malu o ke ao,
I ka ihi ka-pu o na Lani,
Hii ia mai la e Hoohoku,
Laua me Mahealani,
I kapa aahu no ka Lani,
O Kapiolani i ka iu o ka moku
E ola o ka La ni i ke ao
A kau i ka pua aneane.
Aia i ka hoku ko kapa
O ke ao kaalewa i ka lani
Hana ia mai la e Makalii
Ko kapa o ke ao naulu
Hii ia mai la e Kaaona
Ko kapa nani o ka uila
I kapa aahu no ka Lani
O Kapiolani i ka iu o ka moku
E ola o ka Lani i ke ao,
A kau i ka pua aneane.
Aia i Kumulani ko kapa
O ka ua koko i ka ili kai
Ke hohola mai la i ka moana
Hii ia e ka ohuku ale
Punohu ko kapa e ka Lani
Hana ia e Kane Kanaloa
Loa wale ka noho’na a ka Lani
A kau i ka pua aneane.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE HELE NO KAPIOLANI.

Ke hele mai nei ke Kuini,
O Kapiolani no he inoa,
Ua paihiihi ka honua,
I ka hele ana a Kapiolani,
Nau ka hele la i ike ia,
Ua haa ka opua i ka lewa,
Ku e ka punohu mamua,
I ka hele a ka Lani kiekie
Pio ana e ke anuenue,
Halii ana e ka ua koko,
Haina ka hele i ike ia,
No Kapiolani la e o mai.
Ke hele mai nei ke Kuini,
O Kapiolani no he inoa,
Nau ka hele la i ike ia,
Haa e Hawaii o Keawe,
Ui ae Hiiaka i ka poli;
Nawai neia kupueu,
Hai mai o Maui o Kama,
Moopuna wau na Makalii,
Ninau Molokai a Hina,
No ke aha nei hele a ka Lani,
Hai mai Oahu o Kuhihewa,
A he hele hooulu lahui,
I pono no ka makaainana,
Olioli Kauai o Mano,
Lohe aku Niihau me Lehua,
Eiae o ka Lani a hiki mai,
Haina ka hele i ike ia
O Kapiolani la e o mai.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE PUA ROSE NO KAPIOLANI.

Auhea wale oe e ka ua,
Ma ka lau koa la o Nuuanu,
O ke Kamakahala ka’u pua,
A i koolua hoi no ka Ahihi,
E maliu mai e ke onaona,
Eia ko lei hulu mamo,
O ka oo manu o Lea,
Kuu laahia wale i ka leo,
I ka lahui ipo ahi
Mahea hoi au e ke hoa,
E hoopumehana ia ai,
Ma ko oealo iho au,
I ka poli i ka pili umauma,
O ke kapa ia e mehana ai,
O na po kehau anu,
Eia au a hiki aku,
Me ka mohai a ka hihio,
E aho au e hooko,
I ka leo  hoi o ke Kahuli,
I kuleana ai o Ulili,
E hone nei i ke kualono,
Ua kohu kanikani a ula,
Ke o i ka ili o ke kai,
Akahi a lana ka manao,
Eia i ko’u waihona,
I ka pa i—ki pili aoao,
Haina mai ana ka puana,
O Kapiolani i ka iu o luna.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE INOA NO KE OHO O KAPIOLANI.

Akahi hoi au a ike la,
Ke konane lai a ka mahina la,
O ka noho nani a ke Kuini,
O Kapiolani no kuu lani,
Eia i ke one kaulana,
I ke one kapu o Kuhihewa,
Ua kuhi au o ka lau niu,—
A-e-he holu nape nei i ka makani,
Eia no ka o ke oho,
O ke oho kapu o na lani,
Haina ia ana ko oho,
O Maewaikalani he inoa,
E o mai oe e ka Iwa,
O Kapiolani i ka iu o luna.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE INOA APO-LIMA O KAPIOLANI.

He inoa keia no ke Apo-lima,
No Kapiolani i ka iu o luna,
Eia ia la ke hulali nei,
Ke anapu mai la la i ko lima,
Ua hana ia mai e Kinigula,
A i apo-lima hoi no ke Kuini,
Hanohano oe la ke noho mai,
Ka alohi mai a ou map [mau] apo-lima,
Ua like me ka hau o ka mauna,
Ka ha-ale i ka piko o Maunakea,
Kinohinohi oe ke iho,
I na hana noiau a ka wahine,
Ua like pu me ka ula o ke ahi,
I ka a i ka poli ou e ka Iwa,
Haina nona ka ke apo,
O Kapiolani i ka iu o luna.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE KOMO LIMA NO KAPIOLANI.

Nani wale ke Komo Kaimana,
Hana ia mai la e Rukini,
Ke a mai la i Ladana,
Ke anapu ae la i Parisa,
Na Pae Aina o Kahiki.
Hiki mai ka Uwila Olelo,
Ma ka Moana kai anu Hema,
Kau lia ia iho i ka Hema,
I pili pono i ka Akau,
Ua kau a like ka manao,
Ua iliwai like pono ia,
I na Ona Hui o Palani,
I uwepa ia i ka Puuwai,
I ka Elele uweke kapalili,
Liilii hua momi o Kina,
Waiwai kumukuai nu i,
Ua nui ua piha ke kaona,
Na mea hou o ka Nupepa,
Eia la hoapaapa ilaila,
Huli mai eia ka mehana,
Ho-iho a pulu i ka ua,
Aole i ka wai kehau,
Haina ia’e i lohe ia,
Ka Wahine hoi nona ke Komo,
Kapiolani i ka iu o luna,
Ke Kuini o Hawaii nei.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE ALOHA NO KAPIOLANI.

Hoonani mau ia ke Kuini,
O Kapiolani no he inoa,
A he hiwahiwa no ke ao nei,
Mai ka Hikina a ke Komohana,
Hana mau ka waha o ka lokoino,
Kau mau ana i ka lehelehe,
Kumu ole ka hana a Hawaii,
Maluna hoi o nei lani,
E oni wale mai no oe,
Aohe e loaa ke’lii,
A he ihi a he kapu ia nei,
A he pua kau i ka wekiu,
Aole e loaa keʻlii,
Ia oe e ka Maukauka,
A heaha keia wahakani,
Au la e Hawaii o Keawe,
A he manu ke hoa e like ai,
Kau like i ka lae kahakai,
A he lohe olelo mai ko’u,
I ka nune o ke kaona,
E ola kuu Lani Ihikapu,
Ma ka inoa o ke Kahi-kolu.
Mrs. Kaleihiwahiwa.
Ka-ua Paakea o Hale-kela.
Kapalama, Aperila 12, 1881.

[This newspaper, Ka Elele Poakolu, is yet another one not available online even if it is microfilmed. I am not sure how ulukau.org missed digitizing this when they were under agreement many years ago to put up all of the available newspapers online… To view the pages, you have to find your way down to one of the institutions which have Hawaiian-Language Newspaper microfilms.

Might anyone have any biographical information on Mrs. Kaleihiwahiwa?]

(Elele Poakolu, 4/13/1881, p. 6)

HE KAPA NO KAPIOLANI...

Ka Elele Poakolu, Buke II, helu 6, Aoao 6. Aperila 13, 1881.

Gift from Liliuokalani to the soldiers of Leilehua, 1912.

BRONZE VASE, A GIFT BY THE QUEEN

The gift of Queen Liliuokalani, given to decorate the interior of the new church of the soldiers of Leilehua, were some bronze flower vases to be always stood upon the pulpit. On the morning of this past Saturday, she told of her interest in presenting the vases, and signed her own name on the paper with the words to be inscribed upon those vases.

On that morning the Chaplain, Major Pruden came before her, the one who worked at getting a church built there, and it took over a year to build. Sometime earlier, they vases were ordered, and here they now are ready to inscribe the name of the Queen. The Queen is overjoyed at the building of a chapel at the military base at Leilehua, and she expressed her desire to go in person to Leilehua when the church is consecrated, when the vases shall be placed upon the pulpit for all times. The date of the consecration of the church is almost two months from now.

Here below are the words inscribed upon the flower vases:

The Armed Forces at Leilehua, H. T.,
By Her Highness, Queen Liliuokalani of Hawaii.

[I wonder where these are today!]

(Kuokoa, 8/9/1912, p. 6)

HE IPU PUA KELEAWE KA KA MOIWAHINE MAKANA

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLVIII, Helu 32, Aoao 6. Augate 9, 1912.

Samuel Kamakaia’s Royal Order of Kalakaua to the Bishop Museum, 1919.

PRESENTATION MEDAL OF KALAKAUA TO KAMAKAIA.

The silver medal of King Kalakaua [Royal Order of Kalakaua] presented to Samuel Kamakaia, one of the members of the Bana Hawaii [Royal Hawaiian Band] is now in the possession of Malulani Beckley Kahea, who is also a band member; it is his to care for until the time comes for it to go to another member of the band, although according to Kamakaia’s wishes, it should be returned to the Bishop Museum.

Rightfully, this medal will be given to James K. Pohina, to oldest member of the Bana Hawaii active today. In 1883, this medal was awarded to Kamakaia, a gift from the King for his work as the leader of the band. In 1869, Kamakaia joined the band, and two years ago he left.

(Kuokoa, 7/4/1919, p. 1)

KA MEDALA MAKANA A KALAKAUA IA KAMAKAIA.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVII, Helu 27, Aoao 1. Iulai 4, 1919.