[Found under: “NU HOU KULOKO: Oahu.”]
In the morning of this past Tuesday, we saw a great procession of horse with their backs [? kuamoo] mounded with the fronds of amau ferns of the uplands
In the morning of this past Tuesday, we saw a great procession of horse with their backs [? kuamoo] mounded with the fronds of amau ferns of the uplands
The approaching 10th of January, 1875, is the day of birth of His Highness, the Prince and Regent of the Kingdom, W. P. LELEIOHOKU; Continue reading
There is nothing longer. [Aohe no o ka loa.]—We just saw this Friday, in front of the Post Office, there was brought the longest sugarcane, propagated in the yard of Halaaniani, the town home of that son, the Great Major [William Luther Moehonua]. Continue reading
He inoa keia e Hoku—e,
Pua lei aloha a Anoiu—e,
Nani wale kuu ipo Anolani—e,
Ua nohi uli wale i ka la—e,
Ka maka mohala o ka lehua—e,
Ka nonohi ukulii o ka pua—e,
I pu-a i ka uka o Malama—e,
Ahi awela no Heeia—e,
Kohaihai pua i ka uka—e,
O ke oho laulii o ke koa—e,
Maholehole wale oia la—e,
Ka awihi lihilihi a ka maka—e,
O ka maka kai ike hauna wale—e,
O no no e ka puu kuhikuhi—e,
I ka wai ohelo ohelo—e,
O ka ua noe ia i ka poli—e,
E halia mai nei ke aloha—e,
Aulii oiala oiala—e,
Ka hiwahiwa a loko e piana—e,
Kuu kihei pili mae ole—e,
He aloha—e kaua—e.
W. Luther Moehonua.
(Au Okoa, 5/30/1867, p. 4)
Ke Au Okoa, Buke III, Helu 6, Aoao 4. Mei 30, 1867.
He inoa keia e Hoku—e,
Pua lei aloha a Anoiu—e,
Nani wale kuu ipo Anolani—e,
Ua nohi uli wale i ka la—e,
Ka maka mohala o ka lehua—e,
Ka nonohi ukulii o ka pua—e,
I pu-a i ka uka o Malama—e,
Ahi awela no Heeia—e,
Kohaihai pua i ka uka—e,
O ke oho laulii o ke koa—e,
Maholehole wale oia la—e,
Ka awihi lihilihi a ka maka—e,
O ka maka kai ike hauna wale—e,
O no no e ka puu kuhikuhi—e,
I ka wai ohelo ohelo—e,
O ka ua noe ia i ka poli—e,
E halia mai nei ke aloha—e,
Aulii oiala oiala—e,
Ka hiwahiwa a loko e piana—e,
Kuu kihei pili mae ole—e,
He aloha—e kaua—e.
W. Luther Moehonua.
(Au Okoa, 5/30/1867, p. 4)
Ke Au Okoa, Buke III, Helu 6, Aoao 4. Mei 30, 1867.
Kuu wahine i ka la lailai o Kona—e,
Oia la ulili mai i ke pi—li,
Enaena no i ka houpo o ke kai—e,
Oia kai aloha a kakou e au a—i,
Me na milimili a kaua i hala aku—la,
Huli, e huli mai kau—a—e.
Kuu wahine mai ka hale lewa i ke kai—e,
Mai kapaia ale la i ka moa—na,
E hao mai ana ke e—hu o ke kai—e,
Pulu pu no maua me kuu alo—ha,
Hoomahana aku i ka poli o kehoa—e,
Huli, e huli mai kaua—e.
Kuu wahine i ka uka o Hainoa—e,
Mai ka hale kipeapea lau—ki,
Hale piohau i ka uka o Waiaha—e,
Hoa hoolono i ka leo o na ma—nu,
O ka waiaha kawi iluna o ke kukui—e,
Huli, e huli mai kaua—e.
Kuu wahine i ka hale palai o uka—e,
Hale lipo i ke oho o ka Awapu—hi,
I ka nae mapu ala o ke Kupukupu—e,
Ua pulupe i ke kehau kewai ua maka—ni,
He makani aloha ia no ka aina—e,
Huli, e huli mai kaua—e.
Kuu wahine i ka hale kamalauki o ka mauna—e,
Mai ka hale lehua waimaka a ka ma—nu,
E o mai ana ka ua awaawa—e,
Kilika i ka pua o ka Painiu—
Inu aku i ka wai mahu a ka wahine i kalua—e,
I hookulukulu i ke oho o ke u—ki,
Huli, e huli mai kaua—e.
Kuu wahine mai ka malu kukui o Lilikoi—e,
Mai ka ua ulalena la i Piiho—lo,
Auau aku kaua i ka wai o Alelele—e,
Oia wai huna i ke oho o ka hinahi—na,
Aloha ia wahi a kaua e hele ai—e,
Huli, e huli mai kaua e.
Kuu wahine i ka hau anu o Kula—e,
Mai ka uka o Waiohuli i Kamao—le,
O ka pua mamane kai Koanaulu—e,
Me he lei hala la ke ahi o Kula ke a mai,
E weli nei la i kuu maka—e,
Huli, e huli mai kaua e.
Kuu wahine i ka piina ikiiki o Manowainui e,
A nui no ko aloha e uwe no au,
Kuu hoa hele o ke ala laula o Kealia—e,
E komo aku ai kaua i ka Hekuawa o Wailuku,
Wawa kupinai ke aloha i kuu manawa e,
Huli, e huli mai kaua e.
Kuu wahine i ka malu ulu o Lele—e,
Mai ka ua ula halii mai i ke pili,
Hoa nana i ka hono o na moku—e,
O ka ulu lehua i luna o Liha—u,
Ke pua’la i ke kai o Hauola—e,
Huli, e huli mai kaua e.
…
(Kuokoa, 11/11/1865, p. 1)
…
Kuu wahine i ke kai o Kuloloia e,
Kai nenelea i ke kuluaumo—e,
Anoano aloha ia’u Kaluaokapili e,
Kahi a kaua e nonoho ai,
Me na kini o kaua i hala aku—la,
Huli, e huli mai kaua e.
Kuu wahine i ka malu Inia—e,
Malu hele i ka la ke no—ho,
A noho e Kaiamoku—e,
E malama i na kalo Lililehu—a,
I na ia mililima a kaua—e,
Ina la i ke alo o Halania—ni,
Huli, e huli mai kaua e.
Kuu wahine i ka nani luaole a ka haole—e,
Ke ku nei la i kuu ma—ka,
Me he makamaka puka ala ke aloha e,
E koi nei i ka waimaka e hani—ni,
I ka hele o ka hoa piili he wahine e,
Huli, e huli mai kaua e.
Kuu wahine aloha i ke kaha o Mokuleia—e,
E lei mau no au i ko alo—ha,
O ka ukana ia a loko e hana nei—e,
E halia nei o ka po ke mo—e,
Hele a hia—a ka maka i ke ala—e,
Huli, e huli mai kaua e.
Kuu wahine i na ale ehukai o Kaula—e,
Mai ka ehuehukaiala o ka opi—hi,
Hoa au umauma i ke alo o Leinoai e,
Hoomaha aku i ka luna o Kaneneenee,
Neenee pono mai kaua e Kaiwaanaimaka—e,
E nana i ka lalo pali o Keanaoku—e,
Ku au kilohi ia lalo o Kaimaio e,
Ua lai malino pohu i ke kaao—e,
Huli, e huli mai kaua—e.
W. L. Moehonua.
Halaaniani, Oct. 7, 1865.
(Kuokoa, 11/11/1865, p. 2)
Funeral Performed.—Shortly after half past 3 o’clock, the funeral procession of Mrs. Lucy L. K. Moehonua began from their home until Kawaiahao Church, in the evening of the Sabbath, the 15th of this October. A short eulogy was read by the Rev. H. H. Parker [H. H. Pareka], and after that, the Rev. M. Kuaea rose and spoke on the passage 1 Thessalonians 4:18. It was not long after he was done speaking when the congregation was soon let out and the remains of Mrs. Lucy L. K. Moehonua were taken to be placed in her crypt, Hoakalei.
This crypt [hale kupapau] is the best in the cemetery of Kawaiahao, and in all of the nation of Hawaii nei. It is an unusual sight; it has four gables [kala] fashioned in the form of a cross; one gable faces the rising sun, one to the west, and the others to the north and south. And the cost for the building was nearly $800.00.
(Kuokoa, 10/21/1865, p. 2)
Born on the 30th of December, 1862, was a son by Her Highness R. Keelikolani, at Hale Halaaniani of Maj. W. L. Moehonua. At 4 in the afternoon was the birth; the mother is in fine health without weakness.
The child has been given to Mrs. Bishop (Pauahi) as a hanai, with our hopes that the royal son lives a long life. They are at Haleakala [the residence of the Bishops].
(Hoku o ka Pakipika, 1/1/1863, p. 2)