Mele composed by Pauhagagi, 1877.

Wiliokai Song.

Nani wale kuu ike ana,
I ka wai kihene a ka menehune,
Inu iho wau a kena,
A hoolai me na manu.

Chorus. Ha, Ha, Far away
Take round lively iho oe.

O ka wai iho ia e kena ai,
E lai ai ka nanea ana,
Noho wau a huli ae,
Honi ana i ke ala o ka Mokihana.

Kaupaona ia iho a like,
A ili wai like ke aloha,
Hookahi oi a’u i ike,
Ka wa-wai ula Iliahi.

Nee mai kaua a pili,
Oiai ke aloha me a’u,
E aho paha wau e hoi,
Ke wehe ae nei kai ao.

Composed by Pauhagagi.

(Kuokoa, 11/24/1877, p. 4)

Wiliokai Song.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XVI, Helu 47, Aoao 4. Novemaba 24, 1877.

Mele by Liliuonamoku Club, 1877.

Manu Pohai.

1

Pohai na Iwa o ke kai,
I ka welo a ka Hae Kalaunu,
Haaheo ka welona i ka makani,
Na ale nupanupa o Lehua.

Chorus.

A heaha ka hana a ka ohu,
Kahiko mai la i ka ili kai,
Hooipo ana paha i Kaula,
Me ka Olali Kuhaimoana.

2

Ike maka i ke kai holuholu,
Na ale o kai o Kia,
He makana ka Liliuonamoku,
I ka poli o Palepalemoana.

Composed by Liliuonamoku Club.

(Kuokoa, 11/24/1877, p. 4)

Manu Pohai.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XVI, Helu 47, Aoao 4. Novemaba 24, 1877.

A name song for the new Princess Kaiulani, 1877.

A Name Song For the New Royal Scion.

Princess Victoria Kawekiui Kaiulani Lunalilo Kalaniahilapalapa.

Kau kehakeha ana i ka lai la,
Na maka hoonohenohe la,
E mahie oiala ua lia loko la,
Na pua Ohai o Kahelu la.

Imi ia kou akamai a nui la,
I laka ka I-a o ka moana la,
Na’u i alo ia ehukai la,
Ike pono ia ai o Kaula la.

E ao oe o ike la,
I ka hana mikiala a ka eu la,
O ka hiu nei nana i kapeku la,
Puni ai na moku ia Kalani la.

I pakele aku no hoi oe la,
I waiho ia ‘ku e Limaloa la,
Hoona ae ai ka manao la,
Aia ke ola i Waiolono la.

No ka pua iluna lilo ka puana la,
No ka lani kapu o Hawaii la,
E o e ka lani lei hiwa la,
O Kaiulani he inoa la.

Marion.

A ka la i kupu ai ka manao la,
E hooko i ka makemake la,
E ake e ike i ka Ailana la,
Kauai o Manokalanipo la.

Na ka Maliana i lawe lai la,
Piha pono na pea i ka makani la,
O ka Hae Kalaunu welowelo la,
Haaheo i ka ili o ke kai la.

He ikena ka’u i ka ohuohu la,
Na Ukali Hanohano o ka leo la,
Na lipine kowelo Kelani la,
Liliuonamoku ko luna la.

Kui lua na pu o ke aloha la,
Honehone na leo o ka Pila la,
Kamahao ke aloha i hiki mai la,
No ke one o Kakuihewa la.

No ka pua iluna lilo ka puana la,
No ka Lani kapu o Hawaii la,
E o e ka lani lei hiwa la,
O Kaiuonalani he inoa la.

Keliimoewai.

Lulu ka makani ka ikena la,
Ka hehina ka aina o Kawelo la,
Pa kahea a ke kupa la,
E kipa, eia ke aloha la.

Kau aku na maka o ka ike la,
I ka wai olu o Kemamo la,
Maloko, mawaho ka pilina la,
He ma-u ia, he pahee la.

Ka ihona i Huleia hoolana la,
Ka boti o ka Lani Kalakaua la,
Na Kaiu, Puhiula i kaiue la,
Like ole ka hoena i ka wai la.

Hoomaka aku i Niumalu la,
Hilinai ka hana kaleipua la,
Ka anoi hiki mai ka manawa la,
He mai-e komo, ua lai la.

No ka pua iluna lilo ka puana la,
No ka lani kapu o Hawaii,
E o e ka lani lei hiwa la,
O Kaiuonalani he inoa la.

Keliihulahoowali.

A Wailua alo lahilahi la,
Mania ka poli o ke kalukalu la,
Lea’i kahela a Kapaa la,
I ka noho a Kapahi i ka uka la.

He halia ‘loha kai hiki mai la,
No na Kawaihau i ka iu la,
Lulu lima me na hoa la,
Kaohi ka manao e noho la.

Ke hea mai nei Waiehu la,
Kaua i ka wai awe i ka pali la,
E inu iho ai a kena la,
I ka wai hui o Kawelo wai la.

Uilani ae nei oiala la,
Na manu hoolai i ka home la,
Na hula hoowali poahi la,
Koloa ka iini a loko la.

No ka pua iluna lilo ka puana la,
No ka lani kapu o Hawaii la,
E o e ka lani leihiwa la,
O Kaiuonalani he inoa la.

Kaleiluhia.

A Waimea i ka uluwehi la,
Aina wai ula Iliahi la,
Auau wai kea Kahoomano la,
A he Nila ka iniki i ka ili la.

Aia Limaloa i Mana la,
I ka hoaleale liu la la,
Hoohehelo ana na pua la,
I ke one kani o Nohili la.

Kahiko ia kini i ka ohu la,
Lei pahapaha o Polihale la,
E huli e hoi kakou la,
A he po mahina lailai la.

E ui ninau i ka Opua la,
A heaha ka hana Niihau la,
Hookele ia’ku ia moku la,
O ke Awa ia e kau ai la.

No ka pua luna lilo ka puana la,
No ka Lani kapu o Hawaii la,
E o e ka Lani lei hiwa la,
O Kaiuonalani he inoa la.

Panini.

Ike i ke one o Halalii la,
Na nalu ehuehu o Kaohia la,
Ka makani aheahe o Lehua la,
He mikioi ka lawena pili mai la.

Ea mai o Kaula i ke kai la,
Ua lai ka hikina a pili la,
Haaheo ka aina ia moku la,
A oi ike ia mamua la.

Ua nani he ma-u no ia la,
Ua ike i ke Ana o Ku la,
Ia oe ae kau hana mahope la,
Ua paa keehena a ka Lani la.

Ua poni ia na Mokupuni la,
Poni kapu ia na ka welo kapu la,
Kiina mai ka hikina i Kumukahi la,
A ka welona a ka la i Lehua la.

No ka pua iluna lilo ka puana la,
No ka Lani kapu o Hawaii la,
E o e ka Lani lei hiwa la,
O Kaiuonalani he inoa la.

Puuwela.

[This mele inoa for Princess Kaiulani is also found under the title “He Inoa no Kaiulani” with the oki by the different composers found scattered in Ed. C. Holstein’s Ka Buke Mele o na Himeni Hawaii. There are variations between the two versions.]

(Kuokoa, 11/24/1877, p. 4)

He inoa no ka Pua Alii Hou.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XVI, Helu 47, Aoao 4. Novemaba 24, 1877.

Kamehameha Glee Club on stage, 1912.

THE TWO OF US IN THE JOYFUL NIGHT OF HALALII

In K. P. Hall [Knights of Pythias Hall], tomorrow night, Saturday, the people of town will hear for themselves the singers of the Island of Keawe, known by the name “Kamehameha Glee Club,” because on that night, those singers will entertain with their deep voices, pleasing the girls of Honolulu nei so that they will not be able to sleep at night because of the beauty and sheer vigor.

Their fame of this glee club of the students of Kamehameha and Hawaiian teachers is only heard of, but during this concert of the Hawaiian Band Organization to be soon held; actually seen is the swaying of all those who listen to them; the ears tingle, making the singers of this town no match [lihi launa ole] for them.

This glee club has been travelling around Hawaii from one place to another, with much acclaim; songs that have become commonplace [paku-a] and not fun to listen to are like brand new songs when these boys sing them, and that is how they have gained fame. Continue reading

A sweet song indeed, 1920.

SWEET SONG.

Auhea wale oe e ke Sweet,
E ke onaona puahala;
Hoi mai no kaua e pili,
I hoapili oe no’u nei.

Aole no au e moe ana,
Eia ke ala i kuu poli;
E kiss ana no au,
Me kuu hoa alo anu.

Aole no au e hopo ana,
I ka nui leo a o na manu,
E kani hala ole nei i ka pua,
I ka piko o ke kuahiwi.

Composed by J. W. K. KAWAI.
Papaaloa, Hilo, June 20, 1920.

(Kuokoa, 7/9/1920, p. 8)

SWEET SONG.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVIII, Helu 28, Aoao 8. Iulai 9, 1920.

Curious mele, 1892.

KA’U MELE.

Lohe mai au ulalaeho
Me Kahikina oe ulalaeho
Kahi niniau ai alalaeho
A niniau iho ulalaeho
O kou mau ia ulalaeho
A e ike ia nei ulalaeho
O ka holo mamua ulalaeho
Haule hope ai ulalaeho
Hawaii hope ai ulalaeho
Heaha keia ulalaehe
Kahikina Kelekona ulalaeho
Ua eha ke poo ulalaeho
Ke kulou nei ulalaeho
I ke koa wiwo ole ulalaeho
Ka Leo o ka Lahui ulalaeho
Heaha kou mai ulalaeho
E wilinau nei ulalaeho
E inu paakai ulalaeho
I pau ko lena ulalaeho

[I am not sure what this complaint against John G. M. Sheldon is about.]

(Leo o ka Lahui, 11/21/1892, p. 4)

KA'U MELE.

Ka Leo o ka Lahui, Buke II, Helu 586, Aoao 4. Novemaba 21, 1892.

 

Music and dance, 1911.

A CONCERT AND DANCE.

At eight o’clock tomorrow night, the Haleiwa Choir [Hui Himeni o Haleiwa] will hold a concert and dance in the K. P. Hall [Knights of Pythias Hall], and from what was told to this office, the Choir is highly acclaimed for the beauty of their singing and their music.

There will be other groups as well joining with them singing that night, like the Ulumahiehie Club, Kamehameha Glee Club, the girls of the teachers’ school, and some other singers; the ears will be entertained listening to all the mele that will be sung that night.

The band of Haleiwa will be the ones to provide the songs to dance to that night, and this below is the program of the singing:

1. Instrumental [Hookani Pila] . . . . . Haleiwa Glee Club
2. Solo and Group . . . . . Amy Awai and Glee Club
3. Singing . . . . . Ulumahiehie Club
4. Singing and Yodeling [? Ulalaeho] . . . . . Sam Kekahuna and Glee Club
5. Quartet . . . . . Teachers’ School
6. Solo . . . . . Amy Awai
7. Singing . . . . . Ulumahiehie Club
8. Singing and Yodeling . . . . . Sam Kekahuna and Glee Club
9. Duet . . . . . Amy Awai, E. Awai
10. Singing (Medley) . . . . . Kamehameha Glee Club
11. Instrumental . . . . . Haleiwa Glee Club
12. Song of the Island . . . . . Amy Awai and Glee Club

(Kuokoa 7/7/1911, p. 10)

HE AHAMELE AME HULAHULA.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLVII, Helu 27, Aoao 10. Iulai 7, 1911.

On the birthday of the People’s King, 1873 / 2015.

HE MELE HUA INOA

Nuhou nui ma Hawaii,
Ua pau na Kamehameha,
Hooholo na makaainana
O Lunalilo ka Moi.
Ua paa ka noho alii,
Hiki ole ke hooni;
Ala like na kanaka,
Wahine me kamalii,
A hoomaikai, olioli pu,
Ia ka Lani Lunalilo,
I ko lakou Moi hou.

[On this, the 180th birthday of King Lunalilo, I am putting up this short and simple name song for him printed in the newspaper Nuhou following his election to the throne.

A NAME SONG

Great news in Hawaii,
The Kamehamehas are over,
The citizens have voted
Lunalilo is the King.
The throne is secure,
It cannot be stirred;
Rise, men,
Women, and children.
And congratulate and rejoice together,
For the Royal one, Lunalilo,
Their new King.]

(Nuhou, 10/14/1873, p. 1)

HE MELE HUA INOA

Nuhou, Volume II, Number 23, Page 1. October 14, 1873.

Another mele for Kawailani, 1913.

HE WEHI NO KAWAILANI.

1. Maemae na lehua o Lihau,
Lamalama no i ka aekai;
Nohenohea na maka oia pua,
Ua like no me na lehua o Panaewa.

Hui—He lei hoohie ia na na kini,
He aloha kaumaka na ka malihini,
He koii hana mau i ka puuwai,
Ka iini no ia la o ka ike.

2. Maemae na lehua o Hopoe,
Ka popohe nenee i ke pili;
Ka mapu aala a ka hinahina,
He nani ia la he nohea i ka maka.

3. Maemae na kukui o Hanunenune,
He kukui pio ole i ka ulumano,
He milimili hoi na na lani,
He ala onaona hone i ka poli.

Hakuia e Joseph Henry Halemano.
Joseph Hawaii Valley, Tooele Co., Utah.

(Kuokoa, 1/17/1913, p. 6)

HE WEHI NO KAWAILANI.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLIX, Helu 3, Aoao 6. Ianuari 17, 1913.

One more mele for Kawailani, 1913.

HE OHU NO KAWAILANI.

1. Hanohano no Haleola,
Kuu home noho i ka iu;
Oia mau ia o ka nani,
Ka molale no a kapukapu.

Hui—No Hawaii au o Keawe,
A Kauai no o Mano,
Kanuia ulu i Marna,
Aina kau hoi i ka mamo.

2. Oia mau ko’u anoi,
Ka hoohihi a ka manao;
I kuu pua liko lehua,
E uo no au na’u mau loa.

3. Kuu pua i ka ehu o ke kai,
I popohe i ka maka o ka opua,
Ua pua a mohala ka anohi,
Ka lihilihi o ka lehua.

Hakuia e Joseph Henry Halemano
Joseph Hawaii Valley, Tooele Co., Utah.

(Kuokoa, 1/10/1913, p. 6)

HE OHU NO KAWAILANI.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLIX, Helu 2, Aoao 6. Ianuari 10, 1913.