More on the National Anthem, 1883.

Hawaiian National Anthem.

In an open space in our beloved one of this day, that being the newspaper “Ke Koo o Hawaii,” that is coming to you, it is being shown that we have the honor of putting before you the Hawaiian National Anthem [“Mele Lahui Hawaii”] which was skillfully composed with feelings of aloha for her people by Her Highness, Princess Liliuokalani.

We are not printing this mele thinking that this is the first time it will be seen, for it was printed a long ago in years past, and its melody is memorized by most. However, there is a different reason we thought it was important to reprint it, and that being:

Amongst all enlightened people, the “National Anthem” is memorized by everyone. One of the first duties of a parent when instructing their children is to teach them to love their Monarch, to love the Flag of their Nation, to love their own people [lahui], to love their land, and to memorize their National Anthem and to be proud to sing this mele at all times and at all places.

Therefore, besides respecting God’s laws, the sacredness of those things mentioned above are cherished by enlightened nations all over the world.

In all places on this earth travelled by Hawaiians, whenever he meets up with someone born in an enlightened nation, he meets also within that person [e halawai pu ana oia iloko o ua kanaka nei ?] with what he constantly cherishes in all places travelled by him under the sun, that being—love for his King; love for his Nation; love for his People, love for his Land of birth; and the singing always with love and joy of the National Anthem of his homeland.

And while we speak of those of other nations, we do not forget to encourage our own natives of this lahui who we have the great fortune to have some of them read, memorize, and sing the National Anthem of our Nation, at all times and at all places they go, with joy and filled of pride, because singing for your lahui is singing for your very own self.

(Koo o Hawaii, 8/15/1883, p. 5)

Ke Mele Lahui Hawaii.

Ke Koo o Hawaii, Buke 1, Helu 1, Aoao 5. Augate 15, 1883.

National Anthem, 1883.

KE MELE LAHUI.

Composed by Her Highness
Princess Liliuokalani.

1.

Ka Makua Mana Loa
Maliu mai ia makou
E Haliu aku nei
Me ka naau haahaa
E mau ka maluhia
O nei Paeaina
Mai Hawaii a Niihau
Malalo o Kou malu
E Ola! E Ola ka Moi!

Cho.—E mau ke Ea o ka Aina
Ma Kou pono mau
A ma Kou mana nui
E Ola! E Ola ka Moi.

2.

E ka Haku malama mai
I ko makou nei Moi
E mau Kona noho ana
Maluna o ka Nohoalii
Haawi mai i ke aloha
Maloko o Kona naau
[A ma Kou ahonui]
E Ola! E Ola ka Moi.

Cho.—E mau ke Ea o ka Aina, &c.

3.

Malalo o Kou aloha nui
Na’Lii o ke Aupuni
Me na makaainana
Ka lehulehu no a pau
Kiai mai ia lakou
Me ke aloha ahonui
E Ola no makou
I Kou Mana Mau.

Cho.—E mau ke Ea o ka Aina, &c.

(Koo o Hawaii, 8/15/1883, p. 11)

KE MELE LAHUI.

Ke Koo o Hawaii, Buke 1, Helu 1, Aoao 11. Augate 15, 1883.

More on E. K. Rose, Prince Lei Lani, 1924.

This is a picture showing Edwin K. Rose known by the name “Prince Lei Lani,” who was made a high chief of the Samoans, before he left Hawaii nei with twenty Samoans for America on a singing and Samoan dancing tour. In the scene on the top picture seen is E. K. Rose holding a war club; and below is a scene showing the preparation of kava before it being drunk.

(Kuokoa, 7/24/1924, p. 2)

He kii keia e hoikeike ana ia Edwin K. Rose...

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LXIII, Helu 30, Aoao 2. Iulai 24, 1924.

The inspiration to Alvin Kaleolani Isaacs’ “Eating of the Poi”? 1866.

He Mele Ai Poi.

O dia, o dia, ua ikeia,
He wahi mele poi,
Ina no ia i hooleiia,
Iloko o ka loi,
I kuu nana, he makapaa,
O ua haku mele,
E malama o hina la,
Iloko o ka pele.

He mea ka, e molowa,
Ka ai’na i ka poi;
Ka makou ai kahiko nei,
Noloko o na loi,
He hana nei e lepo ai,
Ke kanu i ke kalo,
A wehe no ka lole hou,
E koe nae ka malo.

Uhukiia, kahumuia,
A kuiia a wali,
Umekeia a waihoia,
Iloko o ka hale,
Mahope mai e heaia’e,
Ua makaukau ka aina,
A pule no, a ai makou,
He nui ke anaina.

I kela wa kahiko la,
He ia ke kukui,
Aka, ano, ua naauao,
He bipi ka ka nui,
Mamua, ka hee ka ia maikai,
Ka ia manamana,
A me na ia makalii,
A naaupo ka hana.

Kekahi poe naaupo,
Ke ai nei no ilalo,
A komo pu na lima a pau,
Ma kahi umeke kalo,
Aole no pela makou,
Ka poe naauao la,
He pakaukau, a lako no,
Ke noho e kaukau la.

Nana oukou ia makou e,
Ka poe ai ka poi,
He poe bigamana anei,
Momona, hiamoe?
Ua pau ia poe, nalii lakou,
A koe na makaainana,
Ke like nei me oukou e,
Ka poe ai berena.

Owai la?

(Kuokoa, 3/3/1866, p. 4)

He Mele Ai Poi.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke V, Helu 9, Aoao 4. Maraki 3, 1866.

Mele for Queen Emma on her mountain-climbing expedition, Kauai, 1871.

He inoa pii kuahiwi no Kaleleonalani.

1.

No ka huakai lani ke aloha la e,
I ka alo ana aku i ka uka la e,
Ka piina i Keahuamela la e,
Nana i ka wai Waipoo la e,
I ka lelehuna mai i ka pali la e,
Puhia mai la e ka makani la e,
Pulu ai ka luna i Puukapele la e,
Ui ae ninau o Kalani la e,
Auhea iho nei kuhikuhi la e,
Owai keia mauna la e,
Kukui Kahalauaola la e,
E ola na Lani elua la e,
No ka huakai pii kuahiwi la e.

2.

Ilaila ua lai o Kalani la e,
Ka holona a ka Lio i Kaana la e,
Ka piina ‘ku i Halemanu la e,
E ake aku ana e hiki la e,
I ka wai hui o Waineki la e,
Ka luana ana i ke ahiahi la e,
Kau mai o Kaunuohua la e,
Hoolale mai ana o Kaohu la e,
Laulima ka hana i na hoa la e,
I malumalu hale no Kalani la e,
O ka hale lehua a ka manu la e,
E ola na Lani elua la e,
No ka huakai pii kuahiwi la e.

3.

Maoli ka noho’na i Waineki la e,
Hala ae ia anu mawaho la e,
I mehana i ka ula o ke ahi la e,
Hoolohe i ka owe a ka wai la e,
Ku mai o Hauailiki la e,
Mamua pono mai o ke alo la e,
Hiki aku i Pukaohelo la e,
Kanahele aala i ka palai la e,
Puka aku i ke oneanea la e,
Ilaila ike aku o Kalani la e,
I ka luna o Waialeale la e,
E ola na Lani elua la e,
No ka huakai pii kuahiwi la e.

Mrs. R. K. Kaohu.

Waimea, Kauai, Mar. 18, 1871.

[For more mele in honor of Queen Emma, see “He Lei no Emalani”.]

(Au Okoa, 4/13/1871, p. 1)

He inoa pii kuahiwi no Kaleleonalani.

Ke Au Okoa, Buke VI, Helu 52, Aoao 1. Aperila 13, 1871.

Mele for Royal Order of Kamehameha by Mrs. Pa, 1925.

HE MELE NO KA AHAHUI KAMEHAMEHA.

Hanohano e ka Hui o Kamehameha,
Lei haaheo nei i ka mokihana,
Aia i ka la’i o Ahukini,
Ua hele a piha lulu ka makani,
Kau aku i ka hope o Maunakea,
E haawi ke aloha ani hainaka,
Hilinai ae ana ma ka palekai,
E nanea malie i ka oneki,
Ulumahiehie i ka ehukai,
Me ka piha hauoli i ka puuwai,
Au aku o ke kai o Kaieie,
A hoea i ka wehi o ke kaona,
Hala ae e ka hale ipukukui,
Halekuke ka uwapo a e pili ai,
Kau aku i ka oto oni ka huila,
Aia ka ilina Iana Hokele,
Ilaila oukou ike iho ai,
I ke ala haaheo a he alaweta,
Ike aku i ka nani me ka maluhia,
Na rumi kapu o ka ona hokele,
Ua nani na hana a ka ahahui,
Ua ai a lawa me ka maemae,
Haina ka puana nona ka lei,
E ola e ka hui o Kamehameha.

Hanohano e ka Hui o Kamehameha,
Lei haaheo nei i ka mokihana,
Aia i ka la’i o ke kaona,
I ka wehi o ka Uakukalahale,
Kaapuniia a puni ke kaona,
Na kihi eha o halealii,
Leiia i ka lei o ka lanakila,
Papahi i ka lei o ka hanohano,
Hanohano na hana a ka ahahui,
A ke Kilauea e hii mai nei,
Hiiia i ke kai a o Mamala,
A Maunakea a e pailaka nei,
Ike maka i ka nani a o ka uwila,
Ka hoku hele o ka Pakipika,
Ua hanaia a ku i ka nani,
Me na waihooluu like ole,
He kinohinohi ke ike aku,
I ke aka o ka wai hoohinuhinu,
Hala ae Daimana Hila mahope,
A he nani Ihiihilauakea,
Au la oukou i ke kai loa,
Aloalo ehukai a o ka moana,
Alo ae o ka Lae o Kalaau,
Kunihi Molokai me Lanai,
Kaulana o Maui no e ka oi,
I oi wale no ia Haleakala,
Mahalo i ka nani o Kahului,
Na hoohiwahiwa a ka ahahui,
Ua lawa ka ikena e a’u lei momi,
Ua ike i na Hono a Piilani,
Heleia i ka loa me ka laula,
Ma na pali Koolau o Maui,
Mahu’i aku ana e ike lihi,
I ka wai kapu mai o Keanae,
E hoi na pua a Kamehameha,
Ke la’i mai nei malino ke kai,
Hookuku au puni Hawaii,
Kauai ka oi o na ailana,
Aina i ka nani me ka maluhia,
Lei hanohano nei i ka mokihana,
Haina ka puana nona ka lei,
E ola e ka hui o Kamehameha.

Hakuia e MRS. PA.

Ka Poli Lauae o Makana.

(Kuokoa, 10/15/1925, p. 2)

HE MELE NO KA AHAHUI KAMEHAMEHA.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LXIV, Helu 42, Aoao 2. Okatoba 15, 1925.

Another blog to keep an eye on, 2012.

Here is another blog you might want to check out:

Kuamoolelo

Related to our posts this morning of death announcements by Sam M. Nihipali which are very descriptive and seem almost more poetry than prose… Kuamoolelo just posted a number of kanikau, which are mele written at the death of someone dear that one feels much aloha for. From these kanikau you can perhaps get a deeper feel for the emotion the composer felt for the deceased, and also often times detailed biographical information as well.

By any means, check them out and see what you can see.

Ka Anoi, Mele for Queen Kapiolani, 1883.

A Name Song for Queen Kapiolani.

[COMPOSED BY KAMEHAOKALANI.]

1 Aia i Alakai ka anoi,
Na pua keu a ke aloha,
He aloha ka–ii–mau loa,
A no’u no ia la kekahi.

Cho:—O ia la ka pua i poni ia,
I kukuni paa ia ka iini,
He iini kau na ka manao,
No halia hana mau i ke kino.

2 Kuu kino kai lono i ka leo,
I ke kani a ka manu o uka,
Ulu mai ka manao a nui,
Hoonua i ka lau laau.

Cho:—Au mai nei holu i ka wai,
Ma ke kihi hema o ka aina,
Aneane hoolale na manu,
Na kapuai kani o Ulili.

3 Ke nu mai nei ka makani,
Ke owe mai nei ka moana,
Ane hiki mai paha o Uwila,
Ke aiwaiwa o luna.

Cho:—Nana i kaomi na manao,
Hakukoi ka wai i ka pali,
Puluelo ka liko o ka lehua,
Ua olu i ka ua ke hau.

(Koo o Hawaii, 8/29/1883, p. 8)

He Mele Inoa no ka Moiwahine Kapiolani.

Ke Koo o Hawaii, Buke 1, Helu 2, Aoao 8. Augate 29, 1883.

Here is Davida Malo’s kanikau for Kaahumanu as it was first published, 1834/1835.

HE KANIKAU NO KAAHUMANU.

Mihalanaau i kuakahiki ka newa’na,
Ke kaha’na ka leina aku nei liuliu,
Liua paia aku nei i kuanalia,
I analipo i analio.
Lilo aku la i ka paiakuakane,
I ke ala muku maawe ula Kanaloa,
Keehi kulani aku la ka hele ana,
E Malolokihakahakuleiohua.
Ke ‘lii i kuluhiolani aui newa aku nei,
I lele aku na i ke kohi ana o ka pawa,
I ke anohia kohikohi an’o ka po,
Ka lilo ane’, ia,
Oia hoi, he uwe, he aloha ia oe, aiala, o—i—e.
A aloha liua lio paiauma ka manawa,
Pakoni hui ke aloha loku i ke ake,
Wehe wahi ka pilipaa o ka houpo,
Naha ka paa, ka pea kua o ke kanaka,
Helelei, hiolo ka pua o ka waimaka,
Lele leio, lio loko i ka mihi,
Mihi o ke alohi o kuu haku maoli,
A kaawale okoa ia’loha ana,
Aloha aku o ke aloha hoahanau,
Aole he hoahanau ponoi no’u,
He hanauna ku okoa iloi ka Haku,
I hanauia o ka Uhane Hemolele,
E ka Makua hookahi o makou,
I pilikana ilaila e wena aku ai,
Ilina inoa kaikuwahine no’u,
Auwe no hoi kuu kaikuwahine,
Kuu hoa hooikaika ka luhi leo e, ia, iala, o—i—e.
Oia no o oe ke aloha, ka u a’loko a,
A, aloha oe ka hakukau o ka manao,
Ke kookoo ‘ka leo e ili aku ai,
E imi pu ai o ka waiwai ka pono e, ia, iala, o—i—e.
O ka wahine alo ua wahila o Kona,
Nihi makani alo ua, kukalahale.
Noho anea kula wela la o Pahua,
Wahine holo ua hoao nuanu e, ia,
Holo a nele i ka pono, ua paoa,
Ua hihi aku hihi mai, ke aloha ole,
Aole pono, he enemi noho pu e, ia.
Aha, aia’ku la i he lani,
Ka Uhane a ke kino wailua,
Kinoakalau pahaohao,
Oiwi haona hiona e,
Hailiaka, kino ano lani,
Hoa anel’o ka lani ma,
Ke luana wale la i ka lani,
Ua luakaha ka noho ana,
Ke halelu ia la ilaila,
Iloko o ka paredaiso nani,
I ke ao mau loa o ka Haku e, ia.
O ko kahou mau Haku no ia
O ka Haku mau no ia, oia no.
O ka manao ia loko e ake nei,
E ake aku nei e, e.
MEI 22, 1834. LAHAINALUNA.
DAVIDA MALO.

[As mentioned by Kuamoolelo, here is the earliest published appearance of Malo’s famous kanikau for Kaahumanu. Unfortunately the image is not so legible, i had to go back to the original to check it. Hopefully one day soon, some entity will understand how important clear images of the newspapers are, and they will fund this priceless undertaking!!]

(Lama Hawaii, 8/8/1834, p. 3)

HE KANIKAU NO KAAHUMANU

Ka Lama Hawaii, Makahiki 1, Helu 17, Aoao 3. Augate 8, 1834.

 

HE KANIKAU NO KAAHUMANU.

Mihalanaau i kuakahiki ka newa’na,
Ke kaha’na ka leina aku nei liuliu,
Liua paia aku nei i kunolia,
I analipo i analio.
Lilo aku la i ka paiakuakane,
I ke ala muku maawe ula Kanaloa,
Keehi kulani aku la ka hele ana,
Ke’lii i kuluhiolani aui newa aku nei,
I lele aku na i ko kohi ana o ka pawa,
I ke anohia kohikohi an’o ka po,
Ka lilo ane’, ia;
iala, o—i—e.
Oia hoi, he uwe, he aloha ia oe, a—
A aloha liua lio paiauma ka manawa,
Pakoni hui ke aloha loku i ke ake,
Wehe wahi ka pilipaa o ka houpo,
Naha ka paa, ka pea kua o ke kanaka,
Helelei, hiolo ka pua o ka waimaka,
Lele leio, he loko i ka mihi,
Mihi a ke alohi o kuu haku maoli,
A kaawale okoa ia’loha ana,
Aloha aku o ke aloha hoahanau,
Aole he hoahanau ponoi no’u,
He hanauna ku okoa ilo’ika Haku,
I haupuia e ka Uhane Hemolele,
E ka Makua hookahi o makou,
I pilikana ilaila e wena aku ai,
Ilina inoa kaiakwahine no’u,
Auwe no hoi kuu kaikuwahine,
Kuu hoa hooikaika’ka luhi leo e, ia,
iala, o—i—e.
Oia no o oe ke aloha, ka u’aloko a,
A, aloha oe ka hakukau o ka manao,
Ke kookoo’ka leo e ili aku ai,
E imi pu ai o ka waiwai ka pono, e ia,
iala, o—i—e.
O ka wahine alo ua wahila o Kona,
Nihi makani alo ua, kukalahale,
Noho anea kula wela la o Pahua,
Wahine holo ua hoao auanu e, ia,
Holo a nele i ka pono, ua paoa,
Ua hihi aku hihi mai, ke aloha ole,
Aole pono, he enemi noho pu e, ia.
Aha, aia’ku la i he lani,
Ka Uhane a ke kino wailua,
Oiwi haona hiona e,
Hailiaka, kino ano lani,
Hea anei’o ka lani ma,
Ke luana wale la i ka lani,
Ua luakaha ka noho ana,
Ke halelu ia la ilaila,
Iloko o ka paredaiso nani,
I ke ao mau loa o ka Haku e, ia.
O ko lakou mau Haku no ia.
O ka Haku mau no ia, oia no,
O ka manao ia loko e ake nei,
E ake aku nei e, e.
LAHAINALUNA, MEI 22, 1834.

DAVIDA MALO.

[This is the second known publication of the kanikau. The image is a clearer, but not totally clear.]

(Kumu Hawaii, 10/28/1835, p. 176)

HE KANIKAU NO KAAHUMANU.

Ke Kumu Hawaii, Buke 1, Pepa 22, Aoao 176, Okatoba 28, 1835.

Davida Malo remembered, 1907.

A DIRGE FOR KAAHUMANU.

In the Document by the Governor [George Robert Carter] to the current Legislature, he spoke of in the Document about David Malo, the single Hawaiian who had a excellent talent for writing. Britain is famed to this day for the high talent of Shakespeare; America is made famous because of the talent of Samuel Clemens [Mark Twain], and Hawaii was proud indeed in the year 1834, because of the great talent of D. Malo. After your writer searched for things written by D. Malo, this kanikau was found, composed by him for the queen, Kaahumanu, in 1834; and for the benefit of the new generations, we are reprinting that mele.

Mihalanaau i kuakahiki ka newa’na,
Ke kaha’na ka leina aku nei liuliu,
Liia paia aku nei kuanalia,
I analipo i ana lio,
Lilo aku la i ka paika’uakane,
I ke ala muku maawe ula Kanaloa,
Keehi kulani aku la ka hele ana,
E Malolokihakakuleiohua,
Ke’lii kuluhiolani aui newa aku nei,
I lele aku na i ke kohi o ka pawa,
I ke anohia kohikohi an’o ka po, ka lilo ane,’ ia;
iala, o———i———e,
Oia hoi, he uwe, he alohaia oe, a—
A aloha liua lio paiauma ka manawa,
Pakoni hui ke aloha loku i ke ake,
Wehe wahi kapilipaa o ka ho’upo,
Naha ka paa, ka peakua o ke kanaka,
Helelei, hiolo ka pua o ka waimaka,
Lele leio, lio loko i ka mihi,
Mihi o ke aloha kuu haku maoli,
A kaawale okoa ia aloha ana,
Aloha aku o ke aloha hoahanau,
Aole he hoahanau ponoi no’u,
He hanauna ku okoa iloi’ka Haku,
I hanauia e ka Uhane Hemolele,
E ka makua hookahi o makou,
I pilikana ilaila e wena aku ai,
Ilina inoa kaikuwahine no’u,
Auwe no hoi kuu kaikuwahine,
Kuu hoa hooikaika’ka luhi leo e, ia,
iala, o———i———e.
Oia no oe ke aloha, ka u aloko a,
A, aloha oe ka hakukau o ka manao,
Ke kookoo’ka leo e ili aku ai,
E imi pu ai o ka waiwai ka pono e,
e ia,
iala, o———i———e.
O ka wahine alo ua wahila o Kona,
Nihi makani alo ua, Kukalahale,
Noho anea kula wela o Pahua,
Wahine holo ua hoao nuanu e, ia.
Aha, aia’ku i ka lani,
Ka Uhane a ke kino wailua,
Kina akalau pahaohao,
Oiwi haona hiona e,
Hailiaka, kino ano lau,
Ua luakaha ka noho ana,
Ke haleluia la ilaila,
Iloko o ka Paredaiso nani,
I ke ao mau loa o ka Haku, e, ia,
Oo ko kakou mau Haku no ia,
O ka Haku mau no ia, oia no,
O ka manao ia loko e ake nei,
E ake aku nei,———e.

(Kuokoa, 4/26/1907, p. 5)

HE KANIKAU NO KAAHUMANU.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLII, Helu 17, Aoao 5. Aperila 26, 1907.