Sweet Kauai Mele, 1889.

HE LEI MOKIHANA.

A luna makou la o Haupu
Ike i ka nani o ka aina
Aina kaulana i ka maikai
Ka waiho kahelahela i ka iu
Ua iu e ka home Hanamaulu
I ke ehu a ke kai a e pa nei
Kau aku ka manao no Kemamo
Kahi wai kaulana a ke kupua
He ui a he ninau keia
Pehea kahi pali o Kipu
Ua nani ia me ka maikai
E ua hoa nei o ke kula loa
Ke uleuleu nei no maua
I ike i ka wai mapunapuna
Moani mai nei hoi ke ala
He ala lipoa no Mopi
Auhea wale oe e ka ohu
A e hoopulu nei i ka nui pua
Pua lei ia pua Mokihana
Wili ia me ke oho o ka palai
Ke huli hoi nei na huapala
I ka malu ohai a o Huleia
Eia makou i ka home olu
I ka poli pumehana la o ka makua
Ua nani na niu la o Pae
I ka holu i ke ahe a ka makani
Haina ke ala la o na pua
Onaona kuu lei pua Mokihana

(Kuokoa, 12/28/1889, p. 1)

HE LEI MOKIHANA

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XXVIII, Helu 52, Aoao 1. Dekemaba 28, 1889.

More mele, this time all the way from Germany! 1907.

“KO KELEMANIA MELE LAHUI.”

[GERMANY’S NATIONAL ANTHEM]

Ke Kiai ma ka Rino. [Guard on the Rhine.]

1—Me he nei la no ka Iku-wa,
Me he ale no ka Ki-la,
I ka Rino! no ka he-le,
I paa’i a pake-le.

Mai wiwo e na hoa,
No ke one hanau koa,
E kiai ma ka Rino,
Kupaa a kuo-o!

2—Lohea na leo tausani,
Na maka kai ka lani,
E paa Keremani-a
I ka iwi o ka aina.

3—E leha ae ilu-na,
I ike mai ka Maku-a,
I paa mau ka Ri-no,
Na a-a o ke kino.

4—I kulu koko hookahi,
I paa i ka pahi,
He pu ma kahi aoao,
Aohe eu nana uwao.

5—Me he wai ka leo e kahe nei,
Ka welo a ka hae, ka lei,
Ma ka Muliwai o Ri-no,
E kiai no no Rino.

(The Rhine River is the river bordering Germany on the East.)

[Translation/interpretation of “Die Wacht am Rhein”.]

(Kuokoa, 3/29/1907, p. 4)

"KO KELEMANIA MELE LAHUI."

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLII, Helu 13, Aoao 4. Maraki 29, 1907.

Liliuokalani’s “Aloha Oe,” 1929.

The True Story of “Aloha Oe”

As everyone starts to donate their dollar for the building of a memorial to this famous song composed by Queen Liliuokalani, perhaps it is well to speak about some of the information on the origins of this song, the beginnings of the penning of the lyrics, and it being set to music.

The monument was proposed to be the words in Hawaiian stone that would stand close to the first home of Queen Liliuokalani, now lived in by the Governor of Hawaii.

Now, some intimate with the Queen in days past, and travelling companions of the Queen when they were young, have spoken. This is the story that was told, and it was published in the paper or book called the “Paradise of the Pacific:

In 1878 [1877?], when Kalakaua reigned, and his sister was but a princess and heir to the throne, she travelled to the Koolau side, to well-known Waimanalo. With her was Likelike, Kale Wilikina, Mr. Boyd, and many attendants.

They travelled by horse on horse trail; this was a bad trail.

They arrived at their destination and spent several days there. They spent some days at some friends of the alii, and were welcomed with great gaiety.

Just as the with the kupuna of old, they were welcomed. A feast was laid out by the friends of this home which the alii were visiting.

When were making ready to return to Honolulu, lei of all kinds of flowers were placed about their necks, as was a custom amongst Hawaiians. They were adorned with flower lei, not like the paper lei popular during the time of this article.

When they all were going from the house to exit the estate, they saw one person fall back, and another lei was placed about the neck of the one at the entrance of the yard.

When this beautiful Hawaiian girl was seen giving a lei to the one leaving it also was seen her being embraced.

Because Princess Liliuokalani witnessed this scene, she was overjoyed. While they were headed back to Honolulu, she started to hum a melody, while being full of emotion over what she had seen.

The one next to Liliu heard her humming, and was curious, and asked what she was humming, as it reminded her of an old song. That song was “Rock Beside the Sea” [Pohaku ma ka Lihikai].

When they each returned to their homes, the Queen returned to hers, where she finished this song.
“One embrace” is charming for what was seen at the gateway–one person of their party tarrying as that beautiful young girl hugged the one on horseback.

As was said by the kupuna of yore, mele are composed while travelling, if something that catches ones eye is seen.

Our alii mother, Kamehaokalani Kane was a composer in her lifetime who made songs on horseback. Some of her compositions were well sung back in her time.

This is something written in the book known as the “Paradise of the Pacific.”

[As found in the “Paradise of the Pacific,” 42 (4): 31, 1929; 42 (10): 9, 1929.]

(Hoku o Hawaii, 4/23/1929, p. 2)

KA MOOLELO OIAIO O ALOHA OE

Ka Hoku o Hawaii, Buke XXII, Helu 45, Aoao 2. Aperila 23, 1929.

Mele are everywhere! 1912.

LEI MOKIHANA

Na ka Maunakea i kono mai ia’u,
E naue i ka aina malihini,
Aina kaulana o Hilo Hanakahi,
Aina hoohie a ka malihini,
He aloha Mokuola a e ku nei,
I ka uluwehi i ka lau o ka niu,
E kilohi i ka nani o Waiakea,
Me ke one anapa i Waiolama,
Malama ke aloha waiho iloko,
Ke kuleana o ka hiki ana aku,
Auhea la o ka Nuku o ka Manu,
Me Leleiwi i ka ehu o ke kai,
Akahi no au a ike maka,
I ka ua nihi ae ma kanahele,
Akaka e ka ua kanilehua,
Hoopulu i ka ili o ka malihini,
A hiki makou a i Homelani,
Hui malihini me ke kamaaina,
Ilaila makou i luana ai,
Me kuu lei rose poina ole,
Kau nui aku nei kahi manao,
E ike ia Waianuenue,
Ilaila hoi hope na malihini,
E ike i ka nani a o ka Wahine,
Kau i ka lio hao me ka lanakila,
Me a’u lei nani o ka puuwai,
Ua nani Olaa e waiho nei,
Oia uka noho i ka iuiu,
Ko mai ke ala o ka maile,
Na kahiko ia a oia uka,
He nahele i pu ia me ka lehua,
Lei hoohihi hoi a ka malihini,
Ike i ka nani a o Halemaumau,
Me ke ahi kaulana a ka Wahine,
Pehea mai oe Uwekahuna,
Me ka pali kapu o Kamohoalii,
He alii nui oe na ka malihini,
O nei aina pahoehoe,
A ka la’i makou i ke Anakolu,
Ike ia e ka nani o Wahinekapu,
Aloha ia uka me ke onaona,
Owili lei rose lei ohelo,
Kilakila hale Nani a e ku nei,
Hokele ku i ka maka o ka opua,
Ilaila ka wahine i walea ai,
Lei onaona o ka pua mokihana,
He hana pau ole ka ka makemake,
E uilani nei i kuu nui kino,
Manao ae au e hoi i ka home,
I ka uluwehiwehi o Kapalama,
Ke huli hoi nei ka Maunakea,
E ike i ka nani a o ke Kaona,
Onaona na maka o ka malihini,
I ka hoopulu ia e ka ua noe,
Noe mai ke aloha o na Mana Lani,
Kiai maluhia me ke ahonui,
Haina ia mai ana ka puana,
Lei ohuohu i ka lei Pa’i Niu,
Haina hou ia mai ana ka puana,
Kuu Lei Mokihana poina ole.
(Hakuia e)
MRS. MOKIHANA FERNANDEZ

[This is a nice mele describing a journey to and around Hawaii Island. It is a much longer version than the one cited from King’s Book of Hawaiian Melodies, on huapala.org, and is given a different title. Sadly, the early years of “Ka Hoku o Hawaii” (in which this article is included) are not online yet.]

(Hoku o Hawaii, 8/29/1912, p. 4)

LEI MOKIHANA

Ka Hoku o Hawaii, Buke 7, Helu 13, Aoao 4. Augate 29, 1912.

Set of mele composed in honor of King Kalakaua, 1881.

HE KAPA NO KALAKAUA.

O mai o Kalakaua nona ke Alii ke kapa hulu manu,
I hana ia mai e Halulu ka Manu Alii mai Kahiki,
Hiki i Hawaii nei i haku kapa hulu manu nou e Kalani Kalakaua,
Ke keiki makahiapo a Kapaakea ko makuakane,
A Keohokalole ko makuahine ke ola—la,
E kii ke kapa o ka hulu o ka Aeto,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Iwa,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa a ka hulu o ka Oo,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Mamo,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hlu o ka Iiwi,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Pikake,
A i kapa aahu no Kalani,
A haina ke Alii nona ke kapa,
O Kalakaua kuu Lani.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE OHU NO KALAKAUA.

Aia i ka Lani ko ohu e kohu ai,
Ua hana mua ia e ka Makua mana loa,
E kii ko lei ohu e Kalani,
O ke anuenue pio i ka lewa,
E kii ko lei ohu e Kalani,
O ka Waipuilani pio i ke kai,
Kinikohu oe e Kalani,
Ko ohu anuenue,
Kau mai oe i ka nuu,
Noho pono i ke Kalaunu,
He uwila kela—ua hiki mai nei,
He anapu keia maluna o Likelike,
He uila kela o ka papahi ohu,
He anapu keia Lehua o Hilo one,
He uwila kela—i ohu kahiko,
He anapu keia—no Kalakaua,
He uwila kela e o mai oe,
He anapu keia—e Kalakaua,
He uwila kela ko ohu kahiko,
He uwila kela,
Kohu i ke Kalaunu—He anapu keia,
He ohu no Kalakaua,
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE HANAU NO KALAKAUA.

Aia Iolani Kauikalani,
O ke Kini nui o Hawaii nei,
A o oe ka pua i oi loa ae,
Maluna o ke ao malamalama,
He uwila ka hoa e kaulike ai,
Ma na iliwai a o ka honua,
Hiki aku ka lohe la i ka hikina,
I ka la hanau o Kawaihau,
O ke aiwaiwa la o na lani,
A i hanau ia me ka opua,
Haina ke Alii i hanau ia,
O ka Wohikukahi la e—o mai.
Aia i Kauai o Kawaihau,
O ka Hui Mahi-ko o Kealia,
Alia oe la e Kapiolani,
E pulale e aku i ka hole ko,
Aia ike pono oe i ka nua,
Lawe ae oe a kau i ka nio,
Mai puni aku oe i ka puhikole,
I ka ili puakea oloko o Mareka,
A he mea hoopau poe-a-poe,
No ka mea Aupuni o Hawaii nei,
Ua ike maka iho no hoi oe,
A o oe ka heke i oi loa ae,
Haina ke Alii i hanau ia,
O ka Wohikukapu la e o mai.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE INOA NO KALAKAUA.

Auhea wale oe e ka liko,
E ke koolua a o ka lehua,
Homai ke aloha ia nei;
A i honi kuwili ia aku,
Ke hoomau ae nei hoi,
I ke onaona la oia pua,
A’u i kui ai a lawa,
I lei no’u no ka Hikina,
No ka la hiki ma Kumukahi,
Kahiko ae la i Haehae,
O ka wela ka i kua o ka la,
Hulili i ka Pahoehoe,
Nonono ka pua o ka lehua,
Luhiehu i ke kula o Malama,
I ka hoope ia e ka ua,
Uluau kii wai o ka uka,
No uka ka wahine kia manu,
Aohe kepau pili ole,
O ke ani a Laukapalili,
Koe manu ole i ka wekiu,
E o e ka Wohikukahi,
O Kawaihau no he inoa.
Auhea oe Keonaona,
E ka hoapili o kuu kino,
A o oe a owau kai ike,
I ka hana hoi a ka makemake,
Kaua pu no ilaila,
I ka nahele lualai ke aloha,
Hiaai ka manao e ike,
I ka uka paoa i ke ala,
He ala o ka wai Iliahi,
Hoapili o Mailekaulahea,
Hea mai ke ahi a ka wahine,
O ke ala ia o ka malihini,
A e hiki ai i Kaauea,
I ka hale Kamala a ka noe,
Uhi wai anu o ka mauna,
I mehana i ke kono a loko,
Mea ole ke awa o ka uka,
Ka hanuna a ka ihu o ka lio,
I ke one aku o Kahualoa,
Loa wale ka noho’na o Kalani.
I Hiwahiwa no ke ao nei,
A i pua nani no Hawaii,
E o e ka Wohikukahi,
O Kawaihau he inoa.
Kaua i ka nani o Hilo,
I ka ua loku o Hanakahi,
Akahi no ko’u manene,
Ka me-eu hoi o ko’u oho,
He ula leo o Pahanakaiwi,
Ikuwa mai la i Haili,
Ilihia i ka leo o ka Mamo,
E wa mai la i Olaa,
Ua laa ia pua ia nei,
Eia i ko’u kiaha,
Ua hoolawa ia e Lia,
Me na lehua i Panaewa,
Kuhi no paha oe e Malio,
Hookahi halau i ao ai,
E like ai na mea hana,
O na mea hoonui ike,
He makau hala ole keia,
Ua lou ia e ka ia nui,
Ua moni ia ka’u maunu,
E Moananuikalehua,
Ua paa i ka lino pa-walu,
I malia i ke aho makalii,
Kuhi oe i ka Hilu-noenoe,
A he ia ia no ke kohola,
O ka lale au o Kaiona,
I noho i ka malu ohai,
Aohe hana a Malamanui,
Ua kau ke keha i Kaala,
O ka iki nioi pepa ia,
Holo ka wela i na aa koni,
Ka Upena nae mai keia,
Aohe ia koe ke hei mai,
He hului au no ia kai,
No ka moana kai hohonu,
E o e ka Wohikukapu,
O Kawaihau no he inoa,
Mrs. Kaleihiwahiwa
Ka-ua Paakea o Hale-kela.

(Elele Poakolu, 4/20/1881, p. 2)

HE KAPA NO KALAKAUA...

Ka Elele Poakolu, Buke II, Helu 7, Aoao 2. Aperila 20, 1881.

Speaking of Queen Kapiolani, here is a set of sweet mele composed in her honor! 1881.

HE KAPA NO KAPIOLANI.

O-mai o Kapiolani ka wahine nona ke kapa la,
I hana ia i ka lewa anuu i ka lewa lani;
I ka pae opua i kukulu o Kahiki—
Hiki ko kapa la i Hawaii,
He kapa la no Kapiolani
Ke Alii wahine nona ua kapa ke-o-la
O-mai ana hoi ko kapa la-e.
Aia i ka hikina ko kapa la
O ka la hiki ma Kumukahi
Hookahi no oe e ka Lani
Ko kapa o ka maka o ka la
Kukuna o ka la ko kapa
Hana ia mai e ke ao polohiwa
Ka onohi o ka la ko kapa
Hana ia mai e ke ao-lewa
Lihilihi o ka la ko kapa
Hana ia mai la e ka opua
I kapa aahu no ka Lani
No Kapiolani i ka iu o na moku,
E ola o ka Lani i ke ao
A kau i ka pua aneane.
Aia i ka mahina ko kapa,
Ke konane hohola i ka honua,
Hana ia i ka malu o ke ao,
I ka ihi ka-pu o na Lani,
Hii ia mai la e Hoohoku,
Laua me Mahealani,
I kapa aahu no ka Lani,
O Kapiolani i ka iu o ka moku
E ola o ka La ni i ke ao
A kau i ka pua aneane.
Aia i ka hoku ko kapa
O ke ao kaalewa i ka lani
Hana ia mai la e Makalii
Ko kapa o ke ao naulu
Hii ia mai la e Kaaona
Ko kapa nani o ka uila
I kapa aahu no ka Lani
O Kapiolani i ka iu o ka moku
E ola o ka Lani i ke ao,
A kau i ka pua aneane.
Aia i Kumulani ko kapa
O ka ua koko i ka ili kai
Ke hohola mai la i ka moana
Hii ia e ka ohuku ale
Punohu ko kapa e ka Lani
Hana ia e Kane Kanaloa
Loa wale ka noho’na a ka Lani
A kau i ka pua aneane.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE HELE NO KAPIOLANI.

Ke hele mai nei ke Kuini,
O Kapiolani no he inoa,
Ua paihiihi ka honua,
I ka hele ana a Kapiolani,
Nau ka hele la i ike ia,
Ua haa ka opua i ka lewa,
Ku e ka punohu mamua,
I ka hele a ka Lani kiekie
Pio ana e ke anuenue,
Halii ana e ka ua koko,
Haina ka hele i ike ia,
No Kapiolani la e o mai.
Ke hele mai nei ke Kuini,
O Kapiolani no he inoa,
Nau ka hele la i ike ia,
Haa e Hawaii o Keawe,
Ui ae Hiiaka i ka poli;
Nawai neia kupueu,
Hai mai o Maui o Kama,
Moopuna wau na Makalii,
Ninau Molokai a Hina,
No ke aha nei hele a ka Lani,
Hai mai Oahu o Kuhihewa,
A he hele hooulu lahui,
I pono no ka makaainana,
Olioli Kauai o Mano,
Lohe aku Niihau me Lehua,
Eiae o ka Lani a hiki mai,
Haina ka hele i ike ia
O Kapiolani la e o mai.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE PUA ROSE NO KAPIOLANI.

Auhea wale oe e ka ua,
Ma ka lau koa la o Nuuanu,
O ke Kamakahala ka’u pua,
A i koolua hoi no ka Ahihi,
E maliu mai e ke onaona,
Eia ko lei hulu mamo,
O ka oo manu o Lea,
Kuu laahia wale i ka leo,
I ka lahui ipo ahi
Mahea hoi au e ke hoa,
E hoopumehana ia ai,
Ma ko oealo iho au,
I ka poli i ka pili umauma,
O ke kapa ia e mehana ai,
O na po kehau anu,
Eia au a hiki aku,
Me ka mohai a ka hihio,
E aho au e hooko,
I ka leo  hoi o ke Kahuli,
I kuleana ai o Ulili,
E hone nei i ke kualono,
Ua kohu kanikani a ula,
Ke o i ka ili o ke kai,
Akahi a lana ka manao,
Eia i ko’u waihona,
I ka pa i—ki pili aoao,
Haina mai ana ka puana,
O Kapiolani i ka iu o luna.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE INOA NO KE OHO O KAPIOLANI.

Akahi hoi au a ike la,
Ke konane lai a ka mahina la,
O ka noho nani a ke Kuini,
O Kapiolani no kuu lani,
Eia i ke one kaulana,
I ke one kapu o Kuhihewa,
Ua kuhi au o ka lau niu,—
A-e-he holu nape nei i ka makani,
Eia no ka o ke oho,
O ke oho kapu o na lani,
Haina ia ana ko oho,
O Maewaikalani he inoa,
E o mai oe e ka Iwa,
O Kapiolani i ka iu o luna.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE INOA APO-LIMA O KAPIOLANI.

He inoa keia no ke Apo-lima,
No Kapiolani i ka iu o luna,
Eia ia la ke hulali nei,
Ke anapu mai la la i ko lima,
Ua hana ia mai e Kinigula,
A i apo-lima hoi no ke Kuini,
Hanohano oe la ke noho mai,
Ka alohi mai a ou map [mau] apo-lima,
Ua like me ka hau o ka mauna,
Ka ha-ale i ka piko o Maunakea,
Kinohinohi oe ke iho,
I na hana noiau a ka wahine,
Ua like pu me ka ula o ke ahi,
I ka a i ka poli ou e ka Iwa,
Haina nona ka ke apo,
O Kapiolani i ka iu o luna.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE KOMO LIMA NO KAPIOLANI.

Nani wale ke Komo Kaimana,
Hana ia mai la e Rukini,
Ke a mai la i Ladana,
Ke anapu ae la i Parisa,
Na Pae Aina o Kahiki.
Hiki mai ka Uwila Olelo,
Ma ka Moana kai anu Hema,
Kau lia ia iho i ka Hema,
I pili pono i ka Akau,
Ua kau a like ka manao,
Ua iliwai like pono ia,
I na Ona Hui o Palani,
I uwepa ia i ka Puuwai,
I ka Elele uweke kapalili,
Liilii hua momi o Kina,
Waiwai kumukuai nu i,
Ua nui ua piha ke kaona,
Na mea hou o ka Nupepa,
Eia la hoapaapa ilaila,
Huli mai eia ka mehana,
Ho-iho a pulu i ka ua,
Aole i ka wai kehau,
Haina ia’e i lohe ia,
Ka Wahine hoi nona ke Komo,
Kapiolani i ka iu o luna,
Ke Kuini o Hawaii nei.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE ALOHA NO KAPIOLANI.

Hoonani mau ia ke Kuini,
O Kapiolani no he inoa,
A he hiwahiwa no ke ao nei,
Mai ka Hikina a ke Komohana,
Hana mau ka waha o ka lokoino,
Kau mau ana i ka lehelehe,
Kumu ole ka hana a Hawaii,
Maluna hoi o nei lani,
E oni wale mai no oe,
Aohe e loaa ke’lii,
A he ihi a he kapu ia nei,
A he pua kau i ka wekiu,
Aole e loaa keʻlii,
Ia oe e ka Maukauka,
A heaha keia wahakani,
Au la e Hawaii o Keawe,
A he manu ke hoa e like ai,
Kau like i ka lae kahakai,
A he lohe olelo mai ko’u,
I ka nune o ke kaona,
E ola kuu Lani Ihikapu,
Ma ka inoa o ke Kahi-kolu.
Mrs. Kaleihiwahiwa.
Ka-ua Paakea o Hale-kela.
Kapalama, Aperila 12, 1881.

[This newspaper, Ka Elele Poakolu, is yet another one not available online even if it is microfilmed. I am not sure how ulukau.org missed digitizing this when they were under agreement many years ago to put up all of the available newspapers online… To view the pages, you have to find your way down to one of the institutions which have Hawaiian-Language Newspaper microfilms.

Might anyone have any biographical information on Mrs. Kaleihiwahiwa?]

(Elele Poakolu, 4/13/1881, p. 6)

HE KAPA NO KAPIOLANI...

Ka Elele Poakolu, Buke II, helu 6, Aoao 6. Aperila 13, 1881.

More mele, this time from Liliuokalani! 1920.

NEW MELE BY LILIU.

From within the various papers of the deceased Queen Liliuokalani, the Honorable H. L. Holstein, the executor of the deceased queen’s estate, found two mele which she composed herself, and which Honolulu’s people have not heard before; however, on the evening of this Sunday, the mele will be sung by the Royal Hawaiian Band [Bana Hawaii] outside of Kapiolani Park, under the direction of Mekia Kealakai.

The words of these compositions are profound, unlike most of the mele composed by other famous composers of Hawaii nei; this shows that there are but few people who are adept at composing mele like Queen Liliuokalani.

Being that Mekia Kealakai is one of those skilled at composing Hawaiian mele while he was a member of the Hui Kawaihau [Kawaihau Glee Club], there will be nothing lacking in his directing of the playing and singing of the Royal Hawaiian Band, when the mele are sung, drawing forth feelings of admiration from the audience.

Here below are the mele composed by Queen Liliuokalani:

KA UA KILIHUNE O KONA.

Ei ae ka ua kuakualua
Ke nihi ae la i ka moana;
E uhai ae ana e ike kona pili,
Kahi wai kaulana i Haliilua.

Hui.

Maeele au i ka ua la,
Kilikilihune ka nahele la,
Hoopulu ana i ka palai.

Pulu au i ka ua anu au maeele,
Hoopulu ana i ka palai.
Ke walea la oe i ka la’i o Maunaloa,
I ka uluwehi nani a o ka lehua.

NOHEA.

He mea nani ke aloha,
Ke hiki mai i o’u nei;
Me he opuu lei daimana,
Kahiko no kuu kino.

Hui.

Kuu lei popohe i ka la’i,
Nohea i Mu’olaulani,
Ko beauty la he mau ia,
No na kau a kau.

He pua iluna ka’u li’a,
He mea laha ole na loko;
He waiwai hiilani na’u,
O ka oi no ia o Hawaii.

[This must have been some performance! “Nohea” is also known as “Nohea i Mu’olaulani” and as just “Mu’olaulani.” I am not sure why this song is referred to as an unknown composition in 1920. But does anyone know if there are any recordings of “Ka Ua Kilihune o Kona”?]

(Kuokoa, 12/10/1920, p. 3)

HE MAU MELE HOU NA LILIU.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVIII, Helu 50, Aoao 3. Dekemaba 10, 1920.

Mary Jane Montano composition for the Daughters and Sons of Hawaiian Warriors, 1922.

A NAME SONG FOR THE MAMAKAKAUA ASSOCIATION.

I

E na koa o Kamehameha,
E na Mamala hoa,
Nana i na’i na Moku;
Mai Hawaii a Kauai,
Honolulu ke Kaona Nui,
One kapu o Lolani,
Aia la ilaila, ilaila;
Na ala i aloha ia.

II

I kaua wiwo ole ia,
I na pali o Nuuanu.
I ke Kawelu o Lanihuli,
Huli hoi ua lanakila.
Hoolai na pololu,
A Hawaii nui a Keawe,
Aia la ilaila, ilaila;
Na ala i aloha ia.

III

Aia i ke kuahiwi,
I ka lau o ka Maile,
Aia i ke awaawa;
I ka nu’a o ka palai,
I ka wai paieie,
Ne a ke awapuhi,
Aia la ilaila, ilaila;
Na ala i aloha ia.

IV

Aia la i ka uka,
Hale o Kahalaopuna,
I na pali ku haaheo;
I ke ehu anuenue.
I ka wai a Kanaloa,
Wai ono a na manu,
Aia ilaila, ilaila;
Na ala i aloha ia.

Composed by MARYZANE [MARYJANE] KULANI MONTANO.

[This composition is by the same composer who wrote the lyrics to songs like “Old Plantation”. This here describes the mele as a inoa [name song] for the Ahahui o na Mamakakaua, or the Daughters and Sons of Hawaiian Warriors. I just wanted this to be findable online, so here it is without any English gloss…]

(Kuokoa, 4/7/1922, p. 3)

HE INOA NO KA AHAHUI O O NA MAMAKAKAUA.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LXI, Helu 14, Aoao 3. Aperila 7, 1922.

Mele are everywhere in the newspapers. 1907.

KA HANU O EVALINA.

1. Homai, na’u e honi aku,
I ka lau aala vabine,
He moani lau liilii,
Ka hanu o Evalina.

He anoi au e honi,
I ka nae ala vabine,
He moani lau liilii,
Ka hanu o Evalina.

2. Hui mala’nu ke aloha,
Ke hiki mai nei welawela,
Ua luhi a maopaopa,
He pali kiekie kelakela.

3. He uwila hiki aumoe,
He pakuikui oloolo,
He kulana mapuna hoe,
Kunewa i ka nui o ka holo.

4. Ua holo ka’u kaona,
Ua ikeia e ka nui manu,
Hookahi no hailona,
Ka puia aala o ka hanu.

[This mele is not preceded by an introductory article, and is given without composer. “Ka Hanu o Evalina” is credited to Kalakaua and Liliuokalani, and this is one of the variants.]

(Kuokoa, 3/21/1907, p. 5)

KA HANU O EVALINA.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLII, Helu 13, Aoao 5. Maraki 21, 1907.