Visit to Haleakala, 1876.

ABOUT HALEAKALA.

O Lahui Hawaii; Aloha oe:—

Perhaps there are not that many people who have travelled to the top of that famous mountain Haleakala in East Maui. It was the perfect time, because when I awoke this morning at maybe three o’clock and my eyes were set upon that mountain, I was filled with great admiration. I woke up my kamaaina and we got the horses ready, and at my urging, we left Makawao; and soon I’m writing this letter from the high rocks of this mountain at 9 o’clock in the morning. We are looking at the schooner greatly beloved by the friends of this land, that being the Moi, whose prow was rooting through the lapping sea of Kahului, and the famous pond in the cold, that being Kanaha. The mist is moving down to Iao and blanketing Kapela and her beautiful flowers, and the pili of Kakae disappeared, just leaving the hills in view, and it was as if waters were rushing the dam of Iao. The shady valleys at the edge of Nawaieha are imposing, seeming to duel with the rows of waves of Kahului.

105-0568_IMG

Haleakala 2003. Mau no ka nani hemolele!

Continue reading

No Hilo koʻu lei e lei ai, 1893.

Ka Ua Kanilehua.

He aloha e ka ua Kanilehua
I loku hala ole i ka waokele
Hookele akamai no hoi oe
Helu ekahi o ka mikioi
Na’u i pailaka pololei
Ike ia ka nalu hai o Kawili
Neenee mai oe e ke aloha
I mehana pono iho ko’u po anu
Ua anu ka lehua i ka nahele
I ka pehi mau ia e ka ua noe
Noeau ka hana a ka uwila
Ka anapa ma na rumi liilii
He liilii ka hana a ke akamai
I ka oni malie lawe nihinihi
A he nihi ka hele’na o ka nahele
Ua ako hewa oe i ka lehua
I lawa no a hoolale iho
Holu ana e ka malua kiiwai
Haina ka puana i lohe ia
No Hilo ko’u lei e lei ai

(Lei Momi, 7/24/1893, p. 4)

LeiMomi_7_24_1893_4

Ka Lei Momi, Buke I, Helu 27, Aoao 4. Iulai 24, 1893.

The Prayer of the Lahui, 1893.

KA PULE A KA LAHUI HAWAII.

E—Iehova Sabaota
O—na kaua,—ke Kahikolu
L—aahia Hemolele,
A—lana ia no ko ke ao nei.
O—ka makou pule e maliu mai—
K—a puuhonua o makou nei,
A—lakai, hoopakele, nana mai,
L—awe aku i na popilikia
A—hoolilo i mea ole.
N—inini mai i Kou Hemolele,
I—ola ai makou ma Ou ‘la.
L—alau mai Kou aloha
I—hilinai manawalea,
L—aahia makamae
I—ko makou Lei Ali’aimoku.
U—hi Iaia me Kou mana,
O—ka palekana a lanakila;
N—a Kou nani e hoomohala,
A—mao ae na pilihua.
M—a Ou la—e ka Haku,
O—ko ke ao nei a pau,
K—a makou e pule nei,
U—hane Hemolele Kahikolu.

[E Ola o Kalani Liliuonamoku]

—–

E—Iehova Sabaota, Continue reading

Mele for the Princess Likelike, the new governor of Hawaii Island, 1879.

[Found under: “Ka Huakai Kaapuni a ke Kiaaina Hou o Hawaii: ka Huakai ma Waimea, Hawaii.]

Leo, Boat Song.

1 Aloha Likelike
Ke Kiaaina hou,
Ke pani no S. Kipi,
Nona ke kanikau,
Mahalo ia oia;
Mai Hilo a Kau,
A hiki i Kohala,
Me Hamakua pu.

2 Aloha Likelike
Pomaikai no kakou;
Ua nana i kou maka,
Mahalo piha no:
E komo oli oe,
A hui me makou,
Ke pa’ipa’i nei na lima,
A oli na naau.

3 Ka ke Akua olele,
Oia kou panana,
A oia kou Palama,
A oia no kou La;
E ola e! E ola!
Ke Kiaaina hou;
E ke ‘Lii Likelike
E ola mau loa no.

[Melody, Boat Song.

Aloha Likelike
The new governor,
The replacement for S. Kipi,
Who is mourned for,
She is admired;
From Hilo to Kau,
Until Kohala,
Along with Hamakua.

Aloha Likelike
We are blessed;
We look at your visage,
Full of gratitude:
You come with joy,
And meet with us,
Our hands applaud,
And our hearts are happy.

The word of God,
Is your compass,
And it is your protection
It is your Sun;
Live! Live!
The new Governor;
O Alii Likelike
Long may you live.]

(Ko Hawaii Paeaina, 6/14/1879, p. 4)

Leo, Boat Song.

Ko Hawaii Pae Aina, Buke II, Helu 24, Aoao 4. Iune 14, 1879.

A beautiful Figgs composition for his brother Leleiohoku, 1872.

Kuu Lei Lilia.

Melody—Lordly! Lordly! Swell.

Oi ala kuu Lei Lilia,
O nei ano ahiahi,
He nanahe ke pili ia,
Me ka lau lahilahi.

Oia ala ka’u kaunu,
I ke kai wa malino,
He welo na ka hae kalaunu,
E kohu ai nei kino.

A he wai kapi i ka pali,
Wai kili huna a ka manu,
Na ka iwi polena i hali,
Wai laahia o ka hanu.

E ke anu koni nei,
E ka hau kololio,
Owau ka i punihei,
I ka ia la hokio.

Auhea wale ana oe,
Ke oho maiewa o ka palai,
Ua pulu i ka ua noe,
Ke luhe nei la i ka wai.

He iniki olu ka ia ‘la,
E lokuloku i ka ili,
He meheu no ka io, a mala,
Lehiwa wale hoi ke pili.

Nawai oi ala e piliwi,
He kale na ka ale loa,
He pipi kaulua na kiwi,
He uli na ka heepuloa.

E hoi no au e pili,
Me ka lai o ke kaona,
I wai kilihe i ka ili,
Ka wahine o Kaiona.

(He inoa no Leleiohoku.)  Figgs

(Au Okoa, 1/25/1872, p. 1)

Kuu Lei Lilia.

Ke Au Okoa, Buke VII, Helu 41, Aoao 1. Ianuari 25, 1872.

Name song for Leleiohoku by William Luther Moehonua, 1867.

No William Pitt Leleiohoku Kalahoolewa o Kaleiopapa.

He inoa keia e Hoku—e,
Pua lei aloha a Anoiu—e,
Nani wale kuu ipo Anolani—e,
Ua nohi uli wale i ka la—e,
Ka maka mohala o ka lehua—e,
Ka nonohi ukulii o ka pua—e,
I pu-a i ka uka o Malama—e,
Ahi awela no Heeia—e,
Kohaihai pua i ka uka—e,
O ke oho laulii o ke koa—e,
Maholehole wale oia la—e,
Ka awihi lihilihi a ka maka—e,
O ka maka kai ike hauna wale—e,
O no no e ka puu kuhikuhi—e,
I ka wai ohelo ohelo—e,
O ka ua noe ia i ka poli—e,
E halia mai nei ke aloha—e,
Aulii oiala oiala—e,
Ka hiwahiwa a loko e piana—e,
Kuu kihei pili mae ole—e,
He aloha—e kaua—e.

W. Luther Moehonua.

(Au Okoa, 5/30/1867, p. 4)

No William Pitt Leleiohoku Kalahoolewa o Kaleiopapa

Ke Au Okoa, Buke III, Helu 6, Aoao 4. Mei 30, 1867.

 

Kalakaua’s translation of “Die Wacht am Rhein,” 1872.

Ke Kiai ma ka Rino!

Melody “Watch on the Rhine.”

1. Mehe nei la no ka Iku-wa,
Mehe ale no ke Ki-la,
I ka Rino! No ka he-le,
I paa’i a pake-le,

Mai wiwo e na hoa,
No ke one hanau koa,
E kiai ma ka Rino,
Kupaa a kuo-o!

2. Lohea na leo tausani,
Na maka kai ka lani,
E paa Ieremani-a,
I ka iwi o ka ai-na.

Mai wiwo e na hoa,
No ke one hanau koa,
E kiai ma ka Rino,
Kupaa a ku0-o!

3. E leha ae ilu-na,
I ike mai ka Maku-a,
I paa mau ka Ri-no
Na a-a o ke ki-no.

Mai wiwo e na hoa,
No ke one hanau koa,
E kiai ma ka Ri-no,
Kupaa a kuo-o!

4. I kulu koko hookahi,
I paa i ka pahi,
He pu ma kahi aoao,
Aohe eu nana uwao.

Mai wiwo e na hoa,
O ka one hanau koa,
E kiai ma ka Ri-no
Kupaa a kuo-o!

5. Mehe wai ka leo e kahe nei,
Kawelo a ka hae, ka lei,
Ma ka muliwai o Ri-no
E kiai no na Ri-no.

Mai wiwo e na hoa,
O ka aina hanau koa,
E kiai ma ka Ri-no
Kupaa a kuo-o!

Figgs.

[This is later reprinted in the Kuokoa on 3/29/1907 without attribution.]

(Au Okoa, 2/15/1872, p. 1)

Ke Kiai ma ka Rino!

Ke Au Okoa, Buke VII, Helu 44, Aoao 1. Feberuari 15, 1872.

A name song for the fearless traveler, Emalani, 1871.

He Inoa no Kaleleonalani.

Ka uka i Kilohana ka anoi la,
Ka iini kau o ka manao la,
Ka halia i ke anu o ka uka la,
I ke ohu nee o ka mauna la,
He kapeke he pahee he pakika la,
Ke ala e hiki aku ai la,
Paa i ka lala kamahele la,
Na hinahina ku alanui la,
Ke hiki aku i Puukapele la,
I ka kauila pano ohiohi la,
Luana i Waineki ka Wahine la,
Kaleleonalani he inoa la,
Moe aku i ka hale kamala la,
Hale o ka pupu kanioe la,
He’hu wawae o Elekini la,
Kinikini na hoa Painiu la,
Ka nahele o Hauailiki la,
Ilaila o Kapukaohelo la,
He ihona Kauaikanana la,
Ikiiki ia alu kahawai la,
He ka-hana koke aku no ia la,
Heia ka mana o ka wai la,
Hailona i ke kino ohia la,
Ka piina’ku o Pakaua la,
He kaua lima ka ke aloha la,
Kualono o Kaluaokaa la,
Komo i ka nahele wehiwehi la,
I ka ulu ohia mokihana la,
Ku hao Kalehuamakanoe la,
Ponaha i ka wao laau la,
Noe wale mai no ka lehua la,
Neenee papa i ke Kohekohe la,
Ua poni ka maka o ia pua la,
Noho hiehie i ka lau laau la,
He nenelu ke ala e hiki ai la,
He ulike launa ole mai la,
Hoao i na lepo pilali la,
Kohu lepo ai o Kawainui la,
Kalalaakamanu aku ia la,
Ka ihona aku o Kawaikoi la,
Koi kua inea i ka loa la,
Aikena ua maopaopa la,
He hanahanai Halepaakai la,
He malana hinu hoi ka nahele la,
I ka naele o Alakai la,
Ka nahele o Aiponui la,
He au kika i ka Puukolea la,
Kunihi mai Aipoiki la,
Lawelawe na lima o ke anu la,
Kipu paa mai e ka noe la,
Halana wai a’e ko lalo la,
Moe ole ia po a ao la,
Na hoa i ka heu kalakala la,
Hoolale i ke ahi lala poli la,
Pulupulu i ka pua limu la,
Ua noho pohai a puni la,
Le’a ai kulou a “Emma” la,
Aia ka pono o ke ao la,
I loaa Kipapaaola la,
Ua ola i ka ohu kokua la,
Kau pono i Kaawakoo la,
Ka palena mai o Kilohana la,
Okipau ka hana a ka Wahine la,
Kau pono iho i ka wekiu la,
Ka pane poo o Maunahina la,
Ike i na pali Koolau la,
Ka waiho nani a Hanalei la,
One hanana o Mahamoku la,
Oni ana o Naue i ke kai la,
O ka wai o Lumahai la,
E huli e hoi ka Wahine la,
Ua uhi ka ohu i ka mauna la,
He aloha—la—ua lai—e.     “Mi;” *

Honolulu, Feb. 9, 1871.

[A name song written for Queen Emma and her famous travels about Kauai.]

(Au Okoa, 2/16/1871, p. 1)

He Inoa no Kaleleonalani.

Ke Au Okoa, Buke VI, Helu 44, Aoao 1. Feberuari 16, 1871.

A name song for Queen Kapiolani, 1893.

HE INOA NO NAPELAKAPU.

He inoa keia no Kapiolani
Napelakapu i ka Wekiu
He kuini hoi oe no Hawaii
Puuwai hamama no ka lahui
Imia ana hoi oe me ka noeau
I ka pono kau like a o Hawaii
Lohea kou leo e pae ana
Hooulu lahui ko’u makia
Hea mai ka leo Napelakapu
Me ka nawali hoi me ka nanahe
Nahenahe ko leo i pae mai
I kaui ana mai pehea wau
Pehea oukou e ka Lahui
Na ewe hanau o ka Aina
Eia Hawaii Moku o Keawe
Ke oi ku nei me ka ehaeha
Ua ike ku maka iho kakou
Na hana pakaha ke aloha ole
Ua hoonele ia kuu milimili
O Liliu o Loloku Lani ike kapu
Ua kaili ia ka Leialii
Kawalu o na Lani papahi ai
Pehea ka manao e ka Lahui
E Hawaii nui kualiholiho
Umia ke aloha paa i loko
Kaohi malie i ka puuwai
A a a he wa hiki mai ana
E lanakila ai Hawaii loa
E Lei hou ai i ka hanohano
I ka Lei Kalaunu ao Hawaii
Eia ke ola ua hiki mai
Kalamaku a o Hawaii
Ka Elele Lahui ua hoi mai
Me ka lono hauoli no ka Lahui
Kaana pono ia e ke kaulike
E Liliu o Loloku Lani i ke kapu
Makia paa ia o ka Lahui
Kawalu o na Lani i ke Kalaunu
Hea aku makou o mai oe
Napelakapu kou inoa
E ola o Kalani a mau loa
O Kapiolani i ka iu ao luna

Haku ia e

Mrs. Kala.

Honuakaha Mar. 21, 1893.

(Leo o ka Lahui, 3/22/1893, p. 3)

HE INOA NO NAPELAKAPU.

Ka Leo o ka Lahui, Buke II, Helu 667, Aoao 3. Maraki 22, 1893.