[From the mele: “OIA ANEI? OIA NO.”]
Me he punohu ula la,
No Alenuihaha oluna ae;
Me he onohi ahiahi la,
No Alalakeiki oluna ae;
Me he ua nonoula la,
No Naeheehe oluna ae;
Me he leikoko-ula la,
No Kealaikahiki oluna ae; Continue reading
Me he punohu ula la,
No Alenuihaha oluna ae;
Me he onohi ahiahi la,
No Alalakeiki oluna ae;
Me he ua nonoula la,
No Naeheehe oluna ae;
Me he leikoko-ula la,
No Kealaikahiki oluna ae; Continue reading
Me he lena-alani la o ka Mamo,
Me he ula-weo la o ka Iiwi,
Me he ula-uli la o ka Apapane,
Me he omaomao la o ka O-u,
Me he lelo-lena la o ka O-o,
Me he ele-uli la a ka Alae,
Me he keokeo opua la o ke Koae,
Ka nani ou e Hawaii a mau.
Oia anei? Oia no.
[This is an awesome way to think about colors!]
(Kuokoa, 9/12/1919, p. 8)
Kamaaina au no Kohala-loko,
No na pali ku’i o Honokane;
He kupa mai au no Kohala-waho
Aina kaulana he Nailima.
Keiki mai au no Ihuanu,
O ke koa kaulana o Hinakahua.
O ka noe mai au o Puuhue
Na puu kaulana Haelelua,
He boy mai au no Kohala-Hema
Kamakani kaulana he olauniu,
He olali mai au no Kalaieha,
Kuahiwi kaulana o Mauna Kea
Kia pono e ka ihu a i Waikii,
Auwai kaulana a ka Menehune
Hala ae ka Makani o Noha-nohae,
Pili ana maua me Lihue,
O ke kula laula o Waikoloa,
O ka uhi-wai hoi a-o Ma-na,
O ka home kaulana o ke kupuna
Nana nei pua e ola nei,
He aloha e ka ua o ka aina
O ke ki-puupuu o Waimea,
O ka nalu ha’i mai Puakailima
Kai lana malie i Kamakahonu
E ola e ke Kama nona ka lei
Iku-a e ka moho puni e ke ao
E o e Iku-a i ko inua,
Ke koa kaulana kipuka ili
Haina ia mai ana ka puana,
Kaulana Iku-a puni e ke ao.
Hakuia e MRS. K. N.
Iosepa Skull Valley, Utah, U. S. A.
(Kuokoa, 10/23/1908, p. 8)
1 Auhea wale ana hoi oe
E ka noe lipo i ka nahele
Lipolipo i ke oho o ka palai
Hoapili o ka Ulalena
2 A he kiu ka makani o ka aina
Haehae ana i ka naulu
Kahiko i ka luna o Piiholo
Haaheo i ka Ulalena
3 Aheaha ka hana a ka opua
Kahiko i ka luna o Kaala
A e honi mai ana ke aloha
E hoi maua e pili
HUI
Aole no oe e pakele
I kahi wai huihui o Kalena
Ia wai huihui aumeume
Me ka rain ukiukiu
(Hoku o Hawaii, 10/29/1929, p. 3)
Lehua e, Lehua hoi
Pehea o Kaula au i ke kai
Hookoloia a i Niihau
Ke kupua Kilioe noho i ka pali
E Hina e, e Hina hoi
Pehea na ko’a a o ka moana
Ninau ia i ka Waikea
Me ke kauila holu Puukapele
E walea ana me Nohili
Me ka lei pahapaha a o Polihale
E ola ea, e ola hoi
A e ola Hawaii a i ke Akua.
Kaala e, Kaala hoi
Pehea ka noho’na Oahu nuui
E wale ana me Waoala
Me ka uluwehiwehi a o Halemano
Leahi e, Leahi hoi
Kaimana kaulana o ka aina
Pehea hoi a o Makapuu
Ihiihilauakea kau mai iluna
A ka luna hoi o Keaniani
Maikai na hana a Olopana
E ola ea, e ola hoi
A e ola Hawaii a i ke Akua.
Piilani e, Piilani hoi
Pehea na Hono i ka malie
Ua la’i pono Kapapawai
Ua wehi i na lehua a o Lihau
Haleakala, Haleakala e
Pehea e ka wai hu’i o Kalena
Kahiko ana a i Piiholo
Me ka ua ulalena a i Awalau
Lauahi Iao ke pani wai
I ka pela kapu hoi a o Kakae
E ola ea, e ola hoi
A e ola Hawaii a i ke Akua.
Lilinoe e, Lilinoe hoi
Pehea e ka hau o Maunakea
Kuu ia mai kuu ia mai
Ko kapa hau anu a e Poliahu
Hulihee e, Hulihee hoi
Paa ia ko kapu ihi lani kapu
Ahuena e, Ahuena hoi
Pehea e ka nalu ha’i o Kamoa
Hiilawe e, Hiilawe hoi
Makaala pono ia i ka lewa nuu
E ola ea, e ola hoi
A e ola Hawaii a i ke Akua.
Iwilei, Sept. 29th, 1894.
(Leo o ka Lahui, 10/2/1894, p. 2)
KA U’I MAALO I KE KUPULAU.
Aloha Niumalu i ka Uluwehi
Kamaile laulii ku pohai
E hai mai ana ia’u i ka lohe
A ka Poano no ka Mikahala
Hiki aku i ke awa Nawiliwili
Kulu pakahi iho ku’u Waimaka
Aloha no oe e Mailekini
Olali a o na pali Nihoniho
E hoi no au a manao mai
Aia i Huleia ku’u lei nani
Poina aku au i ku’u Rose
Me ka manu inu wai pua o Lehua
No Lehua ka makani anu nei kino
Kahuli leo hone o ka Hanehane
Aneane neau a e lalau
A e noho Kapena no ka Mikahala
Ilaila ku’u upu ku’u lia ana
A he nane huna ia na kamanao
Hainaia mai ana ku’u nane
No ka U-i i maalo i ke Kupulau.
Hakuia e
G. R. K. Penigula.
Ewa, Augate 2, 1895.
(Oiaio, 8/16/1895, p. 1)
Eia Kuihewa Kalani Alii nui
Ke kuahue o Halawalawa ka Io
Ka pua kakoililani a Manuia
Ka weolani na Kukaniloko—a
Kani ku’ilua Hawea ka pahu alii
Ku’i nakolokolo o ka Aumakua
Kani oeoe kani omeku ka Iwa
O Ihukolo ke kahuna alii
Uuina nakolo nakulukulu
Kani ku’i ka hekili pamalo
Olapa e lalapa mai ka uwila
Mo ka piko o ke alii—e, Alala
He punua, he Lale manu no Kaiona
O Kuihewa Kalani a Ku—e
E noho i ka moku Oahunui
Ua—ike——a
(Holomua, 10/10/1914, p. 1)
In this past Legislative session, $5,000 was set aside for the cost to prepare a book of “Ancient Hawaiian Music”. This endeavor has been given to Kamehameha School, and they are now utilizing this to preserve the “old mele olioli” of Hawaii nei. Miss Helen H. Roberts has been sent by the Trustees of the Kamehameha School to go amongst the Hawaiians and to search out ancient mele of Hawaii nei.
She is accompanied by a phonograph [ponotalapa (ipu malama olelo)], and is looking to have people chant ancient mele into the phonograph and to record and save it for generations to come. Not only mele olioli are being sought after, but also wanted are mele hula hoaeae of the Hawaiians. Many years from now the people who know these old mele will be gone, but these mele olioli and mele hoaeae will become something to look back to the history of the Hawaiian Lahui.
This will be something that will look for where the Hawaiians came from, whereas also being sought are mele of other Polynesians while comparing these ancient mele with the ancient mele of Hawaii.
This is something that the old people who are fluent for instance in the old mele hoaeae of Hawaii nei should assist in.
This is not being done for monetary profit, but to seek the ancient things of the beloved Kupuna of this Lahui; and for all Hawaiians who have pride in the fame of their Lahui, there is no reason for them to withhold these ancient things of the Kupuna and to go to the grave without leaving these blessings for those coming after them. We ask Rev. W. M. Kalaiwaa and Rev. William Kamau of the Kohala districts to support this great endeavor for the acclaim of the Hawaiian Lahui. We are also helping to move this project along with what little we have, being that this will help to perpetuate the great Moolelo of the Hawaiian People.
[The opening to the book “Ancient Hawaiian Music” reads:
(Hoku o Hawaii, 12/6/1923, p. 2)
Hooheno keia no pua Melekule
Lei mae ole ia he koiikoi,
O oe ka ia e kuu aloha
Nowelo malie i ka pili poli
O Maile Laulii o ke kuahiwi
O Maile Kaluhea kuu hoa ia
Mai puni hei oe i ke Tiele
A he pua nani ia a he mae wale
Alawa iho au o ke telepona
Honehone malie i ka iwi-hilo
Hea aku makou o mai oe
O ka pua Melekule kou inoa
Haina ia mai ana ka puana
Ka huila wai o Hanahanapono.
Hoopoo.
[Check out more on this another variant of this mele and its translation by Liliuokalani as well, here on the fascinating and educational Instagram page: http://instagram.com/naneaarmstrongwassel!
Was Hoopoo a pen name for Kalanianaole??]
(Leo o ka Lahui, 11/20/1891, p. 2)
Auhea la o Moani ke Ala
Hoapili o Mi nei
O ke aha kau mea e paweo nei
I ka makani Puulena.
Chorus.
Ua kuhi au a he pono keia
Au e apaapa mai nei
E wiki mai oe i pono kaua
I olu au la e ke hoa.
Hoohihihi au la e ike aku
Ia wai mapunapuna
Rain Tuahine pio anuenue
Oia uka iuiu.
Eia au la ua wehi
Ua lia i ke onaona
Ia wai ono o ka lehua la
Wai mukiki a ka manu.
[This song credited to Leleiohoku is still often heard today. It would be nice to hear it sung with these lyrics!]
(Lei Momi, 7/5/1893, p. 3)