Hawaiian Pine purchases Lanai, 1922.

LANAI GOES TO THE HAWAIIAN PINEAPPLE COMPANY

Last Tuesday the deal went through for Hawaiian Pineapple Company to purchase the land, the animals, and all equipment of Frank F. Baldwin and Harry A. Baldwin upon the Island of Lanai.

After paying the agreed price of $1,100,000, the retention of the old head managers and the members of the board of supervisors [papa alakai] of the Lanai Company, Ltd., of each of their positions was approved.

All of the rights of the Lanai Company has accrued to the Hawaiian Pineapple Company, and a number of new leaders have been chosen for that company, those being: James D. Dole, president; Kenneth B. Barnes, secretary; R. S. West, treasurer.

The entirety of Lanai is owned by the Lanai Co., Ltd, except for 1,000 acres, some kuleana lands, and all animals, cows, sheep, structures and other equipment of the ranch.

The new company will continue ranching, however, according to what is clearly understood, it will begin to plant pineapple on approximately 20,000 acres of chosen land, when the time is right.

The first thing planned by the Hawaiian Pine Company is to farm on land bought in Waialua this year while put aside the lands on Lanai until the right time comes to farm there. What it must do prior to farming pineapple is to build a pier, roads, and housing for the laborers, and if that happens, then pineapple from that island will hit the market in 1927.

(Kuokoa, 12/7/1922, p. 1)

LILO O LANAI I KA HAWAIIAN PINEAPPLE COMPANY

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LXI, Helu 49, Aoao 1. Dekemaba 7, 1922.

Celebrating the Queen’s Legacy, 2012.

I passed this before i got off the bus at Punchbowl today, and so i walked back and took a picture. Here is a nice description of some of the events taking place this Sunday, September, 2, 2012.

Also, one week later on the 8th, more celebration, Hilo style.

[How about everywhere else? Anybody have information on other celebrations?]

ONIPAA

ONIPAA

Book of the story of Leinaala, 1891.

[Found under: “Hawaii News.”]

There are some typesetters of the [Hawaii] Holomua Newspaper setting type of that famous kaao, Leinaala, as a book; it will be ready and for sale to the public perhaps within ten days [anahulu]. Being that this was a story that was beloved by many people when it was published half in the “Elele” and finished in the newspaper “Ko Hawaii Pae Aina,” it will certainly be much sought after. The cost per copy is $1.50.

[Does anyone know of any library where this book might be found?]

(Kuokoa, 8/29/1891, p. 3)

E ia kekahi mau lima poahi hoonoho hua...

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XXX, Helu 35, Aoao 3. Augate 29, 1891.

Mele are everywhere! 1912.

LEI MOKIHANA

Na ka Maunakea i kono mai ia’u,
E naue i ka aina malihini,
Aina kaulana o Hilo Hanakahi,
Aina hoohie a ka malihini,
He aloha Mokuola a e ku nei,
I ka uluwehi i ka lau o ka niu,
E kilohi i ka nani o Waiakea,
Me ke one anapa i Waiolama,
Malama ke aloha waiho iloko,
Ke kuleana o ka hiki ana aku,
Auhea la o ka Nuku o ka Manu,
Me Leleiwi i ka ehu o ke kai,
Akahi no au a ike maka,
I ka ua nihi ae ma kanahele,
Akaka e ka ua kanilehua,
Hoopulu i ka ili o ka malihini,
A hiki makou a i Homelani,
Hui malihini me ke kamaaina,
Ilaila makou i luana ai,
Me kuu lei rose poina ole,
Kau nui aku nei kahi manao,
E ike ia Waianuenue,
Ilaila hoi hope na malihini,
E ike i ka nani a o ka Wahine,
Kau i ka lio hao me ka lanakila,
Me a’u lei nani o ka puuwai,
Ua nani Olaa e waiho nei,
Oia uka noho i ka iuiu,
Ko mai ke ala o ka maile,
Na kahiko ia a oia uka,
He nahele i pu ia me ka lehua,
Lei hoohihi hoi a ka malihini,
Ike i ka nani a o Halemaumau,
Me ke ahi kaulana a ka Wahine,
Pehea mai oe Uwekahuna,
Me ka pali kapu o Kamohoalii,
He alii nui oe na ka malihini,
O nei aina pahoehoe,
A ka la’i makou i ke Anakolu,
Ike ia e ka nani o Wahinekapu,
Aloha ia uka me ke onaona,
Owili lei rose lei ohelo,
Kilakila hale Nani a e ku nei,
Hokele ku i ka maka o ka opua,
Ilaila ka wahine i walea ai,
Lei onaona o ka pua mokihana,
He hana pau ole ka ka makemake,
E uilani nei i kuu nui kino,
Manao ae au e hoi i ka home,
I ka uluwehiwehi o Kapalama,
Ke huli hoi nei ka Maunakea,
E ike i ka nani a o ke Kaona,
Onaona na maka o ka malihini,
I ka hoopulu ia e ka ua noe,
Noe mai ke aloha o na Mana Lani,
Kiai maluhia me ke ahonui,
Haina ia mai ana ka puana,
Lei ohuohu i ka lei Pa’i Niu,
Haina hou ia mai ana ka puana,
Kuu Lei Mokihana poina ole.
(Hakuia e)
MRS. MOKIHANA FERNANDEZ

[This is a nice mele describing a journey to and around Hawaii Island. It is a much longer version than the one cited from King’s Book of Hawaiian Melodies, on huapala.org, and is given a different title. Sadly, the early years of “Ka Hoku o Hawaii” (in which this article is included) are not online yet.]

(Hoku o Hawaii, 8/29/1912, p. 4)

LEI MOKIHANA

Ka Hoku o Hawaii, Buke 7, Helu 13, Aoao 4. Augate 29, 1912.

Typhoid Fever, 1912.

[Found under: “Various News”]

Honolulu, Aug. 27—Typhoid fever has spread severely in the district of Waimanalo, and there are a great many people who have been inflicted with the fever; the Board of Health [Papa Ola] is working to extinguish this frightening disease.

(Hoku o Hawaii, 8/29/1912, p. 3)

Honolulu, Aug. 27...

Ka Hoku o Hawaii, Buke 7, Helu 13, Aoao 3. Augate 29, 1912.

Ray Kinney and group from the Lexington Hotel performing in his hometown, Hilo, 1940.

ON THE STAGE

Coming To The

MAMO

THEATRE

FEB 21 – 22 – 23

In Person

Ray

KINNEY

LEXINGTON HOTEL

HAWAIIAN ORCHESTRA

DIRECT FROM NEW YORK

WITH

MEYMO [Ululani] HOLT

George Kainapau

TOMMY CASTRO

[Lillian] LEIMOMI WOODD

LEILANI IAEA

[illegible group of names]

Direct From Honolulu

[It seems the Senate Honored the entertainers and workers of the Lexington Hotel’s Hawaiian Room on its 75th anniversary just the other month!

There is also going to be a presentation related to this at the Distinctive Women in Hawaiian History Program on Saturday, September 15, 2012)

Unfortunately, the available digital image is as seen below, the actual  newspaper image should probably be much more clear and legible.]

(Hoku o Hawaii, 2/21/1940, p. 4)

ON THE STAGE

Ka Hoku o Hawaii, Volume XXXIV, Number 43, Page 4. Pepeluali 21, 1940.

Arthur Rice at Kipukai throwing net, 1910.

WITH A THROW NET.

The many pictures below show Arthur Rice fishing with a throw net, one of the foremost fishermen using a throw net. These are pictures taken recently at Kipukai, Kauai.

GOING TO CHECK OUT THE FISH.

THE SEA IS VERY ROUGH FOR THROWING NET.

THROWING.

GOING TO RETRIEVE THE NET.

RETURNING TO LAND WITH THE NET AND THE FISH CAUGHT.

[The newspapers don’t only contain words. After about 1900 there appear photos, and many like these  are much clearer in the original. There needs to be clear shots of the papers done. I almost could not make out some of the text in the top description!]

(Kuokoa, 11/11/1910, p. 6)

ME KA UPENA KIOLA.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLVI, Helu 44, Aoao 6. Novemaba 11, 1910.

Set of mele composed in honor of King Kalakaua, 1881.

HE KAPA NO KALAKAUA.

O mai o Kalakaua nona ke Alii ke kapa hulu manu,
I hana ia mai e Halulu ka Manu Alii mai Kahiki,
Hiki i Hawaii nei i haku kapa hulu manu nou e Kalani Kalakaua,
Ke keiki makahiapo a Kapaakea ko makuakane,
A Keohokalole ko makuahine ke ola—la,
E kii ke kapa o ka hulu o ka Aeto,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Iwa,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa a ka hulu o ka Oo,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Mamo,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hlu o ka Iiwi,
A i kapa aahu no Kalani,
A e kii ko kapa o ka hulu o ka Pikake,
A i kapa aahu no Kalani,
A haina ke Alii nona ke kapa,
O Kalakaua kuu Lani.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE OHU NO KALAKAUA.

Aia i ka Lani ko ohu e kohu ai,
Ua hana mua ia e ka Makua mana loa,
E kii ko lei ohu e Kalani,
O ke anuenue pio i ka lewa,
E kii ko lei ohu e Kalani,
O ka Waipuilani pio i ke kai,
Kinikohu oe e Kalani,
Ko ohu anuenue,
Kau mai oe i ka nuu,
Noho pono i ke Kalaunu,
He uwila kela—ua hiki mai nei,
He anapu keia maluna o Likelike,
He uila kela o ka papahi ohu,
He anapu keia Lehua o Hilo one,
He uwila kela—i ohu kahiko,
He anapu keia—no Kalakaua,
He uwila kela e o mai oe,
He anapu keia—e Kalakaua,
He uwila kela ko ohu kahiko,
He uwila kela,
Kohu i ke Kalaunu—He anapu keia,
He ohu no Kalakaua,
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE HANAU NO KALAKAUA.

Aia Iolani Kauikalani,
O ke Kini nui o Hawaii nei,
A o oe ka pua i oi loa ae,
Maluna o ke ao malamalama,
He uwila ka hoa e kaulike ai,
Ma na iliwai a o ka honua,
Hiki aku ka lohe la i ka hikina,
I ka la hanau o Kawaihau,
O ke aiwaiwa la o na lani,
A i hanau ia me ka opua,
Haina ke Alii i hanau ia,
O ka Wohikukahi la e—o mai.
Aia i Kauai o Kawaihau,
O ka Hui Mahi-ko o Kealia,
Alia oe la e Kapiolani,
E pulale e aku i ka hole ko,
Aia ike pono oe i ka nua,
Lawe ae oe a kau i ka nio,
Mai puni aku oe i ka puhikole,
I ka ili puakea oloko o Mareka,
A he mea hoopau poe-a-poe,
No ka mea Aupuni o Hawaii nei,
Ua ike maka iho no hoi oe,
A o oe ka heke i oi loa ae,
Haina ke Alii i hanau ia,
O ka Wohikukapu la e o mai.
Mrs. Kaleihiwahiwa.

HE INOA NO KALAKAUA.

Auhea wale oe e ka liko,
E ke koolua a o ka lehua,
Homai ke aloha ia nei;
A i honi kuwili ia aku,
Ke hoomau ae nei hoi,
I ke onaona la oia pua,
A’u i kui ai a lawa,
I lei no’u no ka Hikina,
No ka la hiki ma Kumukahi,
Kahiko ae la i Haehae,
O ka wela ka i kua o ka la,
Hulili i ka Pahoehoe,
Nonono ka pua o ka lehua,
Luhiehu i ke kula o Malama,
I ka hoope ia e ka ua,
Uluau kii wai o ka uka,
No uka ka wahine kia manu,
Aohe kepau pili ole,
O ke ani a Laukapalili,
Koe manu ole i ka wekiu,
E o e ka Wohikukahi,
O Kawaihau no he inoa.
Auhea oe Keonaona,
E ka hoapili o kuu kino,
A o oe a owau kai ike,
I ka hana hoi a ka makemake,
Kaua pu no ilaila,
I ka nahele lualai ke aloha,
Hiaai ka manao e ike,
I ka uka paoa i ke ala,
He ala o ka wai Iliahi,
Hoapili o Mailekaulahea,
Hea mai ke ahi a ka wahine,
O ke ala ia o ka malihini,
A e hiki ai i Kaauea,
I ka hale Kamala a ka noe,
Uhi wai anu o ka mauna,
I mehana i ke kono a loko,
Mea ole ke awa o ka uka,
Ka hanuna a ka ihu o ka lio,
I ke one aku o Kahualoa,
Loa wale ka noho’na o Kalani.
I Hiwahiwa no ke ao nei,
A i pua nani no Hawaii,
E o e ka Wohikukahi,
O Kawaihau he inoa.
Kaua i ka nani o Hilo,
I ka ua loku o Hanakahi,
Akahi no ko’u manene,
Ka me-eu hoi o ko’u oho,
He ula leo o Pahanakaiwi,
Ikuwa mai la i Haili,
Ilihia i ka leo o ka Mamo,
E wa mai la i Olaa,
Ua laa ia pua ia nei,
Eia i ko’u kiaha,
Ua hoolawa ia e Lia,
Me na lehua i Panaewa,
Kuhi no paha oe e Malio,
Hookahi halau i ao ai,
E like ai na mea hana,
O na mea hoonui ike,
He makau hala ole keia,
Ua lou ia e ka ia nui,
Ua moni ia ka’u maunu,
E Moananuikalehua,
Ua paa i ka lino pa-walu,
I malia i ke aho makalii,
Kuhi oe i ka Hilu-noenoe,
A he ia ia no ke kohola,
O ka lale au o Kaiona,
I noho i ka malu ohai,
Aohe hana a Malamanui,
Ua kau ke keha i Kaala,
O ka iki nioi pepa ia,
Holo ka wela i na aa koni,
Ka Upena nae mai keia,
Aohe ia koe ke hei mai,
He hului au no ia kai,
No ka moana kai hohonu,
E o e ka Wohikukapu,
O Kawaihau no he inoa,
Mrs. Kaleihiwahiwa
Ka-ua Paakea o Hale-kela.

(Elele Poakolu, 4/20/1881, p. 2)

HE KAPA NO KALAKAUA...

Ka Elele Poakolu, Buke II, Helu 7, Aoao 2. Aperila 20, 1881.