KA PUA HAU O MALEKA
Auhea wale ana oe
E ka pua hau o Maleka
……..
……..
[The Hawaiian-Language Newspapers need desperately to be rescanned clearly so they can be read. Words that cannot be read are worthless.]
(Kuokoa, 4/8/1910, p. 8)
(This is the first Mele that Victoria Kamamalu composed).
Auhea wale ana oe
E ka Pua hau o Maleka
Ke au nei ka manao
Pehea o Niagara
Kela wai kamahao
Wai halulu i ka moana
Nana i na moku
Lohe aku nei Rusia
Aohe i hopo Ladana
I ka nui o Asia
Hue aku ka moana nui
Laki ka moana Iniana
Ehuehu o Enelani
Ke kowa Setokia
Aiala oe e Parau
No’u o Aina Hau
A ka wai o Norewai
Pau mai kou palena
Ilaila au la oki
Lawe au la Linohau
A ai ka manu iluna
U—hoi o ka ihu ia.
[This newspaper is not very easy to read online. Hopefully it will be rescanned soon.]
(Nupepa Ka Oiaio, puka pule, 2/7/1896, p. 4)
1. E Hawaii Nui kuauli,
E na Honoapiilani,
Oahu o Kakuhihewa,
Kauai o Manokalani.
Cho. E nai wale no oukou,
I kuu pono ao’e pau,
I ka pono kumu o Hawaii,
E mau e ka Ea o ka aina i ka pono.
2. He leo aloha i pae mai,
Mai na kukulu mai o Kahiki,
E i mai ana ia oe e Hawaii,
E malama i ka maluhia.
3. I hookahi kahi ka manao,
I hookahi kahi ke aloha,
I hookahi kahi puuwai,
E malama i ka maluhia.
Composed by
Samuel K. Kamakaia.
[Another well-known mele, with a few noticeable differences from what is sung today. The repeated line “E malama i ka maluhia.” would be “Keep the peace.”]
(Aloha Aina, 8/21/1897, p. 7)
Onaona na paia o Laimi,
Nohea i ka pua laniuma;
Ohaoha i ke kipaiula,
Hooipo a ka ua Haao;
Hu’ihu’i aala o na wao.
Kulia ia pua i ka nuu,
Makia paalani i ka moku;
Ka wahine aloanu o ka uka,
I ka nahele aala o Laimi.
A he nani no Waipuhia,
Kilihau lehua o Moelana;
Lana ae ka manao e ike,
Ia Kahuelanawai [Kahuailanawai] kaulana;
Wai hii puakou o ka uka,
A ka u’i e lei mau ai.
He inoa no Julia Afong.
MARYJANE KULANI MONTANO.
[This name song (mele inoa) for Julia Afong (daughter of Chun Afong and Julia Fayerweather) is another composition by famous composer Mary Jane Kulani Montano, sister of Julia Fayerweather and therefore aunt of Julia Afong. Laimi it seems was the name of the family home on Nuuanu Avenue.]
(Kuokoa, 1/24/1919, p. 2)
Kumaka ka ike’na ia Kaalawai
I ka peki wawae i ke kula loa
Mea ole ka loa a oia kula
Me ke kai hone mai i ka iliili
Me he ‘la a e i mai ana
Imi ia e ka pono o ka aina
Ilaila ohohia kuu manao
I ka ike ana aku i na hoa
Hooho Wilikoki me ka leo nui
Imua kakou a lanakila
Lana mai ka manao Nou e ka Lani
E hoi hou ana i ke Kalaunu
Eia makou ke paa nei
Mamuli o ke aloha i ka aina
O ke kani makawalu a na pu
Pau ka manaolana no ka ohana
Haina ia mai ana ka puana
No ka poe i aloha i ka aina.
Hakuia e
S. Kanehe.
Kawa.
[There was a man named Herman K. Kanehe, who was one of many patriots sentenced to 5 years at hard labor and a fine of $5000. But i could not find out information on this S. Kanehe.
It is also interesting to note that this composition is reminiscent of another composition known widely today…]
(Oiaio, 3/22/1895, p. 3)
Kahelelani
Those lei blossoms, the momi of Niihau of Kahelelani, Mr. and Mrs. Niau, and their daughter Mrs. Miriam Hanaike and her daughters, have arrived, and they are spending their days gazing at the beauty of Manookalani [Kauai], the flower garden famous for the fragrance of Mokihana. They will return to the land famous for the Shell Lei [Lei Pupu].
Niihau O Kahelelani Hula
1. A he nani Niihau o Kahelelani, Ko lei pupu e kaulana nei.
2. Hoohihi ka manao la ilaila, I ka pua lei Momi o Kahelelani.
3. Aohe ou lua ae like ai, E kaulana nei a puni ka honua.
4. He nani hoi kou, Ua kaulana hooipo ia nei e ka nui manu.
5. Puana ka inoa ua lohe ia, Ko pua lei momi poina ole.
6. Haina ia mai a na ka puana, A he nani Niihau o Kahelelani.
(Your writer has composed these lines of poetry.)
[Abbie P. Palea had a regular column in Hoku o Hawaii, writing about various happenings on Kauai. She often wrote in with poetic compositions by her own hand. Here is just one of them. Although you will find credit given to Joseph Kelly (Keʻale), at the Bishop Museum’s Niihau Shell Lei Exhibit going on now (see it while you can!), i would suggest that because there seems to be no counter claims in later newspapers to Palea’s statement, that “Niihau o Kahelelani Hula” was indeed written by her.
There is so much to be learned from the old Hawaiian-Language Newspapers!]
(Hoku o Hawaii, 8/28/1940, p. 1)
O ka loku hala ole
A ka ua i Maili,
Ili hewa ka manao ia nei,
Ka waiho la i ka lai.
Chorus: O oe kai hui iho la,
Ka manao e puapuai la,
Ei ae o Puu-o-Hulu,
Hului no au, ua hiki no.
Nau i lahui i ka leo,
Ike i ka makani Kaieulu [Kaiaulu],
Ka makani o ka aina,
Ilaila hoola’i na manu.
[Here is another interesting mele found in a nice description of an excursion aboard the train Kaala to the newly-opened Haleiwa Hotel. It is added into the narrative by the writer as he describes passing by Puuohulu. This inserting of mele into prose is something found often in Hawaiian writing. This composition seems very reminiscent of another perhaps more famous mele still sung today.]
(Kuokoa, 8/11/1899, p. 1)
Waipio, Kukuihaele, Hawaii
April 13, 1906.
Please place this mele below within an open space in our pride, the newspaper “Ke Aloha Aina.” It is believed that it is fitting for your graciousness and your dignity.
With appreciation.
O. K. PONIAULANI.
Kumaka ka ikena ia Hiilawe,
I ka Papa lohi mai o Maukele,
I pakele mai au i ka nui Manu,
Hauwalaau nei puni Waipio,
Aole no au e loaa mai,
He uhiwai au no ke kuahiwi,
He hiwahiwa au na ka makua,
He lei a-i na ke kupuna,
No Puna ke ala haliia mai,
Noho i ka wai-lele o Hiilawe,
I ka poli no au o Haiwahine,
I ka pali aloha a Hainakolo,
Hookolo aku au i ka nui Manu,
Ua like ke kaina me ka Uahoa,
Kuu hoa ia la o ka Lealea,
I ka nui manu iho haunaele,
E ole kuu nui piha Akamai,
Hala a’e na ale o ka Moana,
Hao mai ka moana kau e ka weli,
Mea ole ia i nei hookele,
Ka helena a Uleu pili ka uapo,
Honi malihini au me kuu aloha,
He aloha ia nani ua leiia,
Kuu pua Miulana poina ole,
Haina ia mai ana ka puana,
Mai poina oe i kuu aloha.
This mele is composed by Samuel Kalainaina, in 1892.
Hoonanea Home, Waipio, Hawaii
April 13, 1906.
(Aloha Aina, 4/21/1906, p. 7)
O Kalena kai Haleauau
O Lihue i Malamanui
O ka wai iho ia olu kaua
O Kaala kau mai iluna
O ka ehuehu ae a ke kai
Ka moena pawehe o Mokuleia
Ka lae o Kaena kaa mamua
O Lauhulu no me Pukoa
A Halemano lulu ka lehua
O Waomalu no noho i ka olu
Haina mai ka puana
O ka Lua o na Lani he inoa
[This mele, a name song for Kamehameha II, is still popular today, and is more commonly known as “Kalena Kai.” It was not “hidden” within a separate moolelo, but the reason that it was and is hard to find is that the digital images of this newspaper, Lei Momi, are terrible. I hope one day soon this and all the other Hawaiian-Language Newspapers will be rescanned as clearly as possible before they disintigrate…]
(Lei Momi, 7/8/1893, p. 4)
O Moanalua haki ke au,
I Kahauiki hemo ka umoki
I ke kula loa hoi o Kalihi,
I Kaiwiula kikiipau,
Kapalama lo’i laiki,
I Keoneula malu ke kiawe,
Leleo i ka lokowai,
Haaliliamanu honi kaua,
Kapuukolo i ka Nekina,
Hololio laau me ka huapala,
Kamanuwai moa liilii,
Hauna ke kai eha oe ia’u,
Hainaia mai ana ka puana,
Moanalua au ha’i ke au.
Some scenes of Moanalua:—The picture on the left is the Valley of Manaiki, where the royal assassins lived. The picture on the top on the right is Mrs. J. K. Mokumaia, and below is the Waialamihi Pond.
[This version of “Moanalua” is taken from a long-running column written by J. K. Mokumaia, a long-time resident of the area, on the history of Moanalua, which he called “Moanalua of the past and Moanalua of the Present.” This series which includes many priceless photographs like those above (which will be seen much more clearly when the newspapers are scanned properly) ran in the Kuokoa from 2/17/1922 until 8/31/1922 (although unfinished, it seems to end on this date).]
(Kuokoa, 8/31/1922, p. 3)