Henry Berger’s 50th birthday, and commentary on eating stones, 1894.

Celebrating Fifty Years

This past Saturday, at 7:30, a joint concert was held with the Hawaiian Republic band and the band of the Philadelphia, on the grounds of the Hawaiian Hotel to commemorate the birthday of the bandmaster of the Government, who is 50 years old. That night was the 4664th time he gave concerts in various locations, and this is his 500th at that place. The Government band went first, and when they were through, then there were singers of haole songs chosen from a non-Hawaiian singing group from the uplands of Leiolono, and then came the boys of the sea [from the Philadelphia]. When that was over, the two groups joined together for the ending, and that was the conclusion of the activities of the night. The band stage was illuminated by electric lights and all sorts of Japanese lanterns under tree branches. Continue reading

Royal Hawaiian Band and “Kaulana na Pua,” 1893.

NIGHT OF GREAT ENTERTAINMENT.¹

There were many people who arrived at the Night of Entertainment by the Royal Hawaiian Band [Bana Lahui Hawaii], at the Hawaiian Hotel on the evening of this past Tuesday. There were perhaps 5,000 people of all ethnicities who showed up to listen to those beautiful singers of Hawaii. Because of your fine work, O Patriots, therefore the lahui showed its appreciation to you all, with them always filling the audiences of all the performances you give. The singing voices were sweet, and the most acclaimed was your “Mele Ai Pohaku.” The audience went home with happy hearts because of the mele that were played, along with the singing. When will the next performance be? Send in a notice in advance, and we will inform the multitudes and the friends of the occasion.

¹”Ka Po Lea o Halalii.”

(Leo o ka Lahui, 10/12/1893, p. 2)

KA PO LEA O HALALII.

Ka Leo o ka Lahui, Buke II, Helu 789, Aoao 3. Okatoba 12, 1893.

More awesome patriotic mele by Eleanor Prendergast, 1893.

HE WEHI NO KA LAHUI.

He inoa keia no ka lahui
Na ewe hanau o ka aina
Na pua na mamo na oiwi
A ka I a ka Mahi me ka Palena
E ala e lohe i ka welina
Ka’u kanaenae no Hawaii
Lahui malama i ka maluhia
Kupaa i ka pono o ke Kalaunu
Palekaua ia o ka manaoio
A he kolopa nana e une
Na pali kapu a o Kilauea
Ua paa i ke ahi a ka Wahine
I ke aiwaiwa o ke ao nei
Nana e hooni puni ka honua
Ike ia Hawaii a he moku nui
I ke o-i ana iho paa i ka mole
Keehi kulana i Ainaike
Ike ia kaua he hoa kanaka
Hookahi puuwai o ke aloha
Kakoo i kuu one hanau
Kihapai ia no Edena
Ua piha i ka ono me ke kuhinia
Nawai e ole a e makahehi
Na manu Aiko o ka Hikina mai
I ka ike i ka nani me ka hemolele
Aina o ka meli me ka waiu
E kahe ana ia me ke aliali
Me he wai hau ala no Helemona
Kona mau kuahiwi a he kilakila
He molale i ka maka ke ike aku
Ka makani kupa hoi a he aheahe
Kona mau kapakai a he malie
Na ulu laau a he uliuli
O kona mau pua e popohe ana
A he waianuahea kona aala [A he waianuhea kona aala]
E poina ole ai ke hoomanao
Mukiki ana i ka pua lehua
Ahe nani hiehie kona hiona
He nohea me he manu Nunu ala
Ka opua ua hoi ua haaheo
O ke anuenue e pipio ana
O ka oi no ia i ka’u ike
Aole ona lua e like ai
Kaena ana au me ka haaheo
No kuu aina i hanau ai
He momi i loaa mailuna mai
A he lei kaimana no ka lahui
E ola kakou a pau loa
Ma ka inoa o ka Haku Mana Loa
Haina e ka wehi i kaulana
He mele lahui no Hawaii.

Composed for the patriots

Miss Kekoaohiwaikalani,

Puahaulani Hale.

Honolulu, Feb. 10, 1893.

(Leo o ka Lahui, 2/16/1893, p. 3)

HE WEHI NO KA LAHUI.

Ka Leo o ka Lahui, Buke II, Helu 643, Aoao 3. Feberuari 16, 1893.

More patriotic mele composed by Eleanor Prendergast, 1893.

HE WEHI KAULANA NO KA LAHUI.

Eia Hawaii ua Lanakila,
Aina kaulana i ka hanohano,
Haaheo na Pua me na Mamo
A ka I a ka Mahi me ka Palena.
Lahui pookela o ke ao nei
Hookipa oluolu i ka malihini;
Puuwai hamama me ke aloha
Lokomaikai piha he manawalea.
Kui ai e ka lono puni ka honua
No ka hana kaulana a ka Lahui,
Malama maluhia me ka hoopono,
He manao kupaa me ka wiwoole.
Aohe puni wale i ka Lilelile,
I ka mali leo mai a ke Kolea.
Oiai ua kila ia ua paa
Ke aloha aina i ka puuwai.
Ua ewe, ua mole, ua onipaa.
Ua ku i ka piko kapu o Wakea.
Hookahi mea nui a ka manao
A e ake nei a e hookoia;
O ke Alii Aimoku i ke Aupuni
O ka aina hoi a e maluhia,
O ka Hae Kalaunu e welo ana
Haaheo mai ana i kona nani.
Hoike mai ana i ka Lahui
Ua hoi hou e ka Ea o ka Aina.
Lanakila mau loa aku Hawaii,
Me kona Hae nani oi kelakela.
Haina e ka wehi i kaulana
Na Pua i Aloha i ka Aina.

Miss Keko’aohiwaikalani

Puahaulani Hale.

Kawaiiki, Nov. 8th, 1893.

(Leo o ka Lahui, 11/10/1893, p. 3)

HE WEHI KAULANA NO KA LAHUI.

Ka Leo o ka Lahui, Buke II, Helu 810, Aoao 3. Novemaba 10, 1893.

Another patriotic mele by Eleanor Prendergast, 1893.

KE ALOHA AINA.

1st.  Kahiko ka ohu i Nuuanu
I ka hoku a ka lau Kawelu
Ua lupea ia e ka moani
Hoope aala oia uka.

Hui:  He halia he aloha keia
No kuu aina hanau
A’u e hiipoi mau nei
No ka lanakila o Hawaii.

2nd.  Ua nani ka pua o ka Ilima
I pilia mai me ka Maile
I wehi hoohie no ke kino
Kahiko mau no Hawaii.

3rd.  Kamahao ka ike’na i ka nani
I ka wai Lehua a na manu
Manu inu wai pua Ohelo
Iiwipolena o ke Kuahiwi.

Miss Kekoaohiwaikalani.

Puahaulani Hale.

Honolulu, Mar. 25, 1893.

(Leo o ka Lahui, 4/24/1893, p. 1)

KE ALOHA AINA.

Ka Leo o ka Lahui, Buke II, Helu 690, Aoao 1. Aperila 24, 1893.

Hula for Mayor Joseph Fern by Mary Robins, 1919.

HULA NO KA MEIA FERN.

Kaulana mai nei o Joe Fern,
O ka Meia hoi o Hawaii nei.
A nau no i nawelo aku,
Ikeia Hawaii he aina nani.
Pane mai e ka leo mailuna mai,
E lanakila ka inoa o Joe Fern.
Hiiia i ka poli hoi la o Pele,
O ka lau la-i kou kapa ia.
He mamo oe mai na kupuna mai,
He inoa kiekie kau i ka hano,
Hanohano e ke kama kau mai iluna.
O puu daimana i ko umauma.
E ku Hawaii me Kaleponi,
Haku oe i ko lei alawa pono.
Hae ana na manu o ke kupulau,
Na moho Meia waiwai ole,
O ka Lei Daimana kau umauma,
A i hoa kuka me Kaleponi.
Hooheno ke aloha me Pelekane,
A welo e ka hae o Hawaii nei.
Imua kaua a lanakila,
O ke Akua mana loa kou kokua.
Hea aku no au o mai oe,
O Joe Fern kou inoa.

Composed by MRS. MARY ROBINS,

Girl of the lighthouse.

[This is a political mele written for Joseph Fern, who was running for mayor of Honolulu. Mary Robins is referred to as the girl of the lighthouse because she is the wife Edward E. Robins, the keeper of Honolulu Harbor lighthouse.]

(Kuokoa, 6/6/1919, p. 3)

HULA NO KA MEIA FERN.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVII, Helu 23, Aoao 3. Iune 6, 1919.

Hula for William Heen by Mary Robins, 1919.

HE HULA NO WILLIAM HEEN.

Kaulana mai nei o William Heen,
O ka loio hoi o ke Kalana,
Na ka nupepa i hai ae,
Loio Kaulana imi mea hou,
Nau no i nowelo aku,
Ahuwale Honolulu he aina nani,
He kulanakauhale ua ike ia,
Ki-pe dala o ke aupuni,
Uluhua i ke kani mai a ke Ao,
Ka moho loio waiwai ole,
E hui Hawaii me Kaleponi,
Haku ae i ko lei a lawa pono,
Moani ke ala o ka Miulana,
Pili paa o ka hana me oe ia.
O ka pine kaimana i ko umauma,
E hulali nei a mau loa aku,
Imua kaua a lanakila,
O ke Akua mana loa kou kokua,
Hea aku no au o mai oe,
O William Heen kou inoa.

Composed by MRS. MARY ROBINS,

Honolulu Harbor Lighthouse.

[Mary Robins is perhaps most well known for songs like “Royal Hawaiian Hotel,” “Lanai,” and “Honolulu Harbor.” This is a political song written for William Heen, running for City and County Attorney. Political mele like these were not uncommon during those days.]

(Kuokoa, 6/6/1919, p. 3)

HE HULA NO WILLIAM HEEN.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVII, Helu 23, Aoao 3. Iune 6, 1919.

David Hauola Makekau and “Leahi,” 1919.

[From: “KUU KAMAAINA I KA UA KUKALAHALE.”]

Pekupekuiki.—This is the name of the first flagpole put up in the palace grounds; it was erected by King Kamehameha IV; and this flagpole stood on the Ewa side of the Kauikeaouli gate (the King Street gate); between the gate and Haleponi, “the Coronation Building” (the gazebo and bandstand that stands now). For this flagpole is the u-keke song composed by that spry one of Lahaina, David Hauola Makekau:

Auhea, uhea oe,
Auhea i uhea oe.
E kuu hoa, kuu hoapili,
E kuu hoa, kuu hoapili.
I ka leo uluulu,
I ka leo weliweli o na ʻliikoa.
O kuu hoa oe, o kuu hoa oe,
O ka malu ohai o Kanikauwepa.
O ka hae kalaunu o Pekupekuiki.

It was this D. H. Makekau who indeed composed this mele:

Aia i Leahi Daimana Hila,
Ka hoku ao ka ale ka i Mamala,
Malama pono oe i ka poe pele,
O ili kaua i ka apiki.
Ua ana pono ia na huahelu,
E pili aku ai i ka uwapo.
Haawi ke aloha lululima,
Me na huapala makaonaona.
Kau aku i ke kaa oni ka huila,
Pa iho ka uwepa iwakiani.
Aniani na hana i ka hookele,
I ka lawe no a kikiipau.
Hainaia mai ana ka puana,
Aia o Daimana Hila i Leahi.

He composed this song for Miss Makilo, a hanai child of Mr. Pinehaka [? William Pinehasa Wood], one of the well-known men of Honolulu nei, in those days he lived there [? oiai ua la o ke aina ae o ia].

The first four lines of the mele are what the Honorable J. K. Kalakiela recently took to as part of his election speech adding, “Have a heart!”

[The awesome things you find while watching Merrie Monarch! This description is found in an awesome treatise on place names of Honolulu, “My Familiarity with the Land of the Kukalahale Rain,” which runs in the Kuokoa from 12/20/1918 to 1/24/1919 (although it indicates there is to be more to come), describing famous places of Honolulu in days gone by, written by the Anela o Mekiko, Gabriel K. Keawehaku.

Mahalo to the boys of Na Kamalei o Lililehua for their lively hula inspiring me to do a little searching.

For more on the gates of Iolani Palace, click here for Nanea Armstrong Wassel’s post!

For more on the Hale Poni, again click here for Nanea Armstrong Wassel’s post!!]

(Kuokoa, 1/24/1919, p. 3)

Pekupekuiki.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVII, Helu 4, Aoao 3. Ianuari 24, 1919.

Mauna a Kea, Moana a Kea: Hawaii nei is sacred in its entirety, from the sun above to the land and ocean below. 1866 / today and the future.

No Kalani “Kauikeaouli Kamehameha III.”

“O hanau ka po ia luna,
Hanau ka po i luna nei,
O lani hanee ka po o pinai ke ewe,
O pipili ka po o moe anaanale’a,
O kohi ana le’a ka po o mahianale’a,
O huli e ka po o kaawale ka pili,
O ke keiki po lani keia a “Kea,” i hanau,
Keiki akahi a ka po keiki alua a ka po,
Keiki akolu a ka po,
O ke kuakoko o ka po,
E hanau mai auanei ka po,
Oia hoi, o ka Po, hanau ka po,
O ka po la hoi auanei ko luna nei la,
Owai la hoi auanei ko lalo na,
Owai la, O ka moku, Ai’a, aia hoi ha,
“Palaki,” ka pua i ka ua pala ka hinano,
Kahaha ka nahele o koolau,
Uli e aku la ke poo o Haihala,
He mauna ia iluna o Makaolehua,
He mau lehua na ka wai a koloa,
I kanu i ke kai o Piakalae,
Noeo aku la ke kai i ka akani,
Mehe koko pau mano la i ka moae,
Ka ula o ke kai mai “Nae a Hilia”—e,
E aloha—e.

Kai ka hili hewa o ka lima i ka po nei,
Ua kuhi i kuu kahela he moe hewa—a ha’e,
Moe ka makani o lalo ua ahiahi,
Kau ka malo o ka Ikioe i ka pohu,
Puhala ka ihu nana i ke kaao,
Kuhelahela i ka malie na kaha,
Waiho kaka ke kula o Kaiolohia,
Ka lele maopu i ka wai a ka naulu,
Ka hoo wawa i ka piha a ka manu he lai—e,
E aloha—e.

[Na] AUA.

O hanau ka Moku a kupu,
A lau, a loa, a ao, a muo a lilo,
Ka moku ia luna o Hawaii,
O Hawaii nei no ka moku,
He Pulewa ka aina he Naka Hawaii,
E lewa wale ana no i ka lani lewa,
Hanoa mai e Wakea pa hano ia,
Malia kea a o ka moku me ka honua,
Paa ia lawaalani i ka lima akau o Wakea,
Paa Hawaii, a laa Hawaii la ikea he moku,
O ka moku la hoi auanei kolalo nei la,
Owai la hoi auanei ko luna, owai la?
O ke Ao—aia—aia hoi ha.”

“Hii Puna i ke keiki puu i ke alo o Moikeha,
I na pae puu hala iluna,
Hele Kalalea iho au ana i kai,
He mau maka ka liu na ka makani,
Ike akuu oe ia Aahoaka,
E hemo kahi ana i ke alo o Wailua,
Uu ka pua a ka makani hoolua,
Malua Haupu ke poo o Keolewa—e
E aloha—e.

Aloha wale iho no ia Wailua,
I ka hiolo a ka pua hau i ka wai—a, hae,
Wai Maluaka onio ka laumania,
Kahuli Kapaa ke alo o Kuahiahi,
Haili ana Puna ia’u me ipo la,
Ka wao aku o ka hau o Palehuna,
O ka waikini aku no ka hoi ia,
Aohe wa ua ike aku no hoi—e,
E aloha—e.
Ua ike o ka maka kai halawai,
A o i pa na lima e meheu ai—a hae.”

Na HAUNA.

“O hanau ke Ao, o hiki ae,
O ohi ae ke ao o hiki ae,
O mokupawa ke ao o hiki ae,
O akaula ke ao o hiki ae,
O moakaka ku ke ao mola’e,
O opukupuku ke ao melemele,
O memele ka “opua” he la—i,
O oponiuli ka opua hiwahiwa,
O hiwahiwa ka opua lani ele,
Eleele ka lani hu hulu weo,
Lani ekaeka ha eleele,
Hakona hakuma hakumakuma,
O ke ao nui mai hee ua keia,
E hoowiliwili mai ana e hana-u,
Oia hoi—o ke Ao—hanau ke ao,
O ke ao la hoi auanei ko luna nei la,
Owai la auanei ko lalo la?
Owai la—o ka Mauna—aia—Aia hoi ha.”

“Hoinainau mea ipo ka nahele,
Hookokoe ana ka maka i ka moani,
I ka ike i na pua hoomahie luna,
Ua hihina wale i Moeawakea,
Ka inoa ua poina ia Malio,
Aia ka i pua lei o ha—o,
I Puna no ka waihona a ka makani,
Kaele ka malama ana a ka puulena,
I kahi mea hoalohaloha no—e,
E aloha—e,
O ke aloha ia e pa waa nei,
E hou nui ai ka maka ke ike aku—a,
Hae.”

Ike i na lani ua o mahele ana,
He omaomao ka la kakaia kea,
He la aihaa nui ia no ka ua,
Hele awili ke poo o ka lehua,
Ako Hilo i ka malua a pau ke aho,
Hoi ka i-i akamai a ka malie,
Kohi i kawelewele a ka lai,
O kuu ike wale aku no i ka hala,
Ua hoopapa kai wale i Haena—e,
E aloha—e.
E na ka maka ahiu me he puunoa la,
I ka ike i kana mea i loaa’i—a—hae.

Na PIOPIO.

“O hanau ka mauna a Kea,
Opuu ae ka mauna a Kea,
O Wakea ke kane, o Papa o Welinuu ka wahine,
Hanau Hoohoku he wahine,
Hanau Haloa he alii,
Hanau ka mauna he keiki mauna na Kea,
O ka lili o Wakea o ka hai i ka hala,
O ke ku kuku laau ana me Kane,
I hoouka ai i iloko o Kahikiku,
Hee Wakea ka lewa kona ohua,
Kuamu ia e Kane, kuawa ia e Kane,
Hoi mai Wakea a loko o lani momo—e,
Moe Wakea moe ia Papa,
Hanau ka la na Wakea,
He keiki kapu na Wakea,
O ka uluna o Wakea na Kea no,
Hanau ka mauna he makahiapo kapu na Kea,
Oia hoi—o ka mauna—hana ka mauna,
O ka mauna auanei ko lalo nei la,
Owai la auanei ko luna la?
Owai la, o ka La, aia—aia hoi ha.”

“Hoe Puna i ka waa pola loa a ka ino,
Haukaukai—koo o Kookoolau,
Eha—e—eha—la—eha i ka makili kui a Kaulumano,
Hala’e ka makawalu ihe a Ko-a-e,
Ku iho i ka pahu ku a ka awaawa,
Hanane ke kikala o ko Hilo kini,
Hoi luuluu i ke oe o Hanakahi,
I ka palolo a ua wahine o ka lua—e,
E aloha—e.
No ke aloha no ka’u lalau ana,
Aole au i hewa iho i ke alii—a hae.”

“Nalo ole ka puana o ka moe ua pulelo,
Kupinai aku la a uka o ka pili,
Me he mumuhu na ka mumuhu nalopaka la,
Ka ekeekemu i ka pua o ka laau,
Maalo hookahi wale iho no au i Hilo—e,
E aloha—e.
He aloha kahiko no na’u mai lalo mai—a—hae.

Na HEHENA.

(Kuokoa, 3/24/1866, p. 4)

No Kalani "Kauikeaouli Kamehameha III."

Ka Nupepa Kuokoa, Buke V, Helu 12, Aoao 4. Maraki 24, 1866.

No Kalani “Kauikeaoule Kamehameha III.” [No Kalani “Kauikeaouli Kamehameha III.”]

O hanau ka La o na’u,
O nau ka la o Kupauole,
O Kupauole ka la kohia,
Kohia ka la ia Hina,
O ke kukuna o ka la paa,
O ka pea o hilima o hilinehu,
O ka lala o ke Kamani,
O ka hui o ke Kamani ula,
O ka ehu o Halulu,
Ke haina mai la hai,
Ke haki’a mai la e ka “La,”
E ke keiki hele lani a “Kea,”
O Wakea kai lalo o ka la kai luna,
O ke keiki la a Kea i hookauhua ai,
Oia hoi—o ka La—hanau ka La,
O ka La, hoi auanei ko luna la,
Owai la ua nei ko lalo nei?
Owai la—o ka moana—aia, aia hoi ha,
“Hemo kahili kuhao i ka pohu,
Mehe lala no ka hale loha maikai la,
Ka paia kua a ka makani,
I hoaho i hoa ia e ka lai o Hauola,
Oki ka kahi Lahaina i ka malino,
Honi na hono i ka makani paalaa,
He hanu ia no ke ka Kaalani—e,
E aloha—e.
Aloha aku la i ka lau o ka manao,
Aiwaiwa i ka moe ke pa mai—a,”
Hae.

Pa na lima o ka he Kuawa,
He makemake okoa no i Wailuku,
E like na manao me Kaiaiki,
Kahiko i hoao ai i ka moe e,
O ka momoe aku la ia i Hopukoa,
Hi hininu i ke kula me ka Haakea,
Loaa ka hoa i ke kaha o Kahuaiki—e,
E aloha—e.
O ka hue Kamehai ka inoa e nalo,
Aia no ka hewa o ka lonoia—a,
Hae.

O hanau ka moana a Kea,
O na nalu na Kea, o ke kai na Kea,
O kai kane o kai wahine na Kea,
O koa ku o koa halelo ulu na Kea, hanau ka La,
O hoowiliwili a ka ia iloko o ka moana,
Uliuli eleele nei lae—o ka moana,
O ka moana la hoi auanei ko lalo nei la,
Owai la hoi auanei ko luna, owai la?
O ku, o Lono, o Kane, o Kanalua, o Kaekae,
O Maliu, o ka haku o ka pule, o nuupule,
O Nuukahana, o elieli holo imua kapu,
O elieli holo imua noa, noa ka hanau ana o ke ‘lii,
Hanau “Ku” o ku la hoi auanei ko luna,
Owai la hoi auanei ko lalo nei owai la?
O Haloa, Puka kanaka laha na ‘liii,
Loaa iluna nei o Kalani Mehameha,
A Ekahi ka lani—la—akahi o luna nei,
O Kalani “Kauikaalaneo—la—alua oluna nei,
Pili laua—ua mau paha—oia paha?
O Kalani Nui kua Liholiho akahi,
I ke kapu la—akahi oluna nei,
O Kalani Kauikeaouli—la alua o luna nei,
Pili laua ua mau paha oia paha.”

Here O Friends is the first time we actually have the part of this mele in which is the name of the one whose birthday it is, in the mele called, “O hanau a Hua.” That being “Kapu Puna i ka wahine Ihiihi ka ma,” and after that, I, your “Expert,” will tell you of the day, and the months, and everything pertaining to the birthday of that “Leiopapa.”

[This genealogical mele for Kamehameha III was printed a number of times over the years in various Hawaiian-Language Newspapers. It was important enough back then, and it is just as important for us today, if not more so. The gods gave birth to all above and all below—it is all sacred. Let us treat all our land and ocean with that in mind.

Unfortunately much of the columns in which these appear are not digitized clearly, and are hard to read…]

(Kuokoa, 3/31/1866, p. 4)

No Kalani Kauikeaoule Kamehameha III."

Ka Nupepa Kuokoa, Buke V, Helu 13, Aoao 4. Maraki 31, 1866.

 

 

Above all is Aloha: a mele by George Pooloa, 1933.

Hoohui pu ia ke Aloha

1 A he mea like wale no,
Ka manaoio ka manaolana
Hoohui puia ke aloha
Ke aloha no kai oi ae

Hui

2 Ekolu mea like iloko o’u
Ka manaoio ka manaolana
Hoohui puia ke aloha
O ke aloha no ka e oi ae

3 Ka manaoio ka manaolana
E hoonaniia ke Akua ma na Lani keikie la
He malu ma ka honua
A he aloha no i na kanaka

[Along With Aloha

1 All are the alike
Faith, Hope
Along with Love
But the greatest is Love

Chorus

2 There are three things alike within me
Faith, Hope
Along with Love
But the greatest is Love

3 Faith and Hope
Glory to God in the high Heavens
Peace on earth
Goodwill toward men]

George Pooloa

(Hoku o Hawaii, 2/7/1933, p. 4)

Hoohui pu ia ke Aloha

Ka Hoku o Hawaii, Buke XXVI, Helu 36, Aoao 4. Feberuari 7, 1933.