Mele for Annie Kawailani Halemano (?) of Iosepa, Utah, 1913.

HE INOA NO KAWAILANI.

1. Wehiwehi no Halemano,
Ohuohu i ka lau lehua,
Hoohie no na kini,
A hoohihi no ilaila.

Hui—One, two, three, four, five,
Na hooheno ana, oni oi ala, piha hauoli.

2. Hanohano Kukaniloko,
Wehiwehi i na pua,
A hoohie no na manu,
A hoohihi no ilaila.

3. Haaheo o Leilehua,
Onaona i ke kupukupu,
Hoohie na ilikea,
A hoohihi no ilaila.

4. Kaulana no o Puaena,
Lamalama i ka ehu kai,
E nanea no na kupa,
A hoohihi no ilaila.

5. Kilakila no Hawaii,
Kaulana puni ka honua,
Hoohie na lehulehu,
A hoohihi no ilaila.

Hakuia e Joseph Henry Halemano.

Joseph Hawaii Valley, Tooele Co., Utah.

[I hardly hear this being sung today, but it is such a fun song!]

(Kuokoa, 1/10/1913, p. 7)

HE INOA NO KAWAILANI.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke XLIX, Helu 2, Aoao 7. Ianuari 10, 1913.

Name song for “the Oleander lei,” by Mrs. Emalia K., 1879.

HE MELE INOA.

1. No ka lei Oliana ke aloha
Hoa hooipo o ka po ana
Anu mai ka uka i Iao
I ka noa a ka ua liilii
Pulu elo ke oho o ka palai
Koolua o Mailekaluhea
Ke hea mai nei o ka lia
E hoi maua ua lai
Ua malu ke kula i Huehue
Ke hue ae nei ke aloha
Hana uko ole i ka nui kino
Kuu kino kai alo ilalila [ilaila]
I ka leo hone a ke aloha
He aloha kai hiki mai
Paila i ka puuwai
Hookahi a’u mea uluhua
O ka waimaka e hanini nei
Kohu waipuilani la i ka lewa
Ka haule ana iho koikoi
Koikoi ka leo oia manu
I ke kalaku i ka mauna
Mai noho oe a hana mai
I ka eueu o Halerose
O Hului kuu lima akau
Pili mai hoi kuu lima hema
Kau oe i ka lio a he neo
O kau ia i lohe oe
I lohe ka lai i Wailuku
E ola ka pua i ona ia
O ka lei Oliana he inoa.

2. Auhea wale ana oe
E ka liko pua o ka hau
Hauna akamai kaiala
Ua paa pono i ka api
Kupono i kou laki
I ke kii a ka lihilihi maka
He makana nui ka ke aloha
Hiipoi na kuu kino
Kuu kino kai alo iho
I ka leo wawalo o na manu
Maua meiala kai alo
I ke kuahiwi me ke kualono
He lono kai hiki mai
Ke kaona ua haunaele
O ke ku a ke koa nui
I ka lihikai o Keawalua
Elua maua ilaila
I ka wai hui o ka mauna
Mauna kuu lei rose
I pilia me ke onaona
Haina ka puana i puka
I lohe ka lai i Wailuku
E ola ka pua i ona ia
Ea liko pua hoi o ka hau.

3. Auhea wale ana oe ke aloha
E uila nei ia loko
Mahalo aku au o ka nani
Ke kauwila o Puukapele
Ua huli au ma Pekina
Aohe lua o Leinahu
Hookahi wale no o Kamia
Poe alo anu o Himere
Ke i ae nei ka manao
Na’u oe a mau loa aku
Hookai ka hai waiwai
Kaohi ka ono i kuu puu
Haina ka puana i puka
I lohe ka lai i Wailuku
E ola ka pua i ona ia
O ke kauwila o Puukapele.

Mrs. Emalia K.

Wailuku, Iune 26, 1879.

(Ko Hawaii Pae Aina, 7/19/1879, p. 4)

HE MELE INOA.

Ko Hawaii Pae Aina, Buke II, Helu 29, Aoao 4. Iulai 19, 1879.

Sweet mele aloha, 1919.

KUU PILI I KA UA NAULU.

Hooheno keia no kuu pili,
Kuu leimomi o ka ua naulu;
I ulu a kupu i ka la hiki,
A mohala i ke kai malino o Kona.
O Kona i Kailua ua kaulana,
O ke onehanau o kuu aloha;
No Kona ka opua kukilakila,
Hooipo i ka luna o Maunaloa.
He aloha na kuahiwi ekolu,
A Hawaii a e haaheo nei;
Haaheo ka opua i haliia mai,
Noho i ka luna a o Kaaliwai.
Ilaila hui kino me ka inuwai,
Ka makani aloha o kuu aina;
Aina Niihau i ka la weli,
E loku ia nei e ka ua naulu.
Hooulu ia e ke konalani,
A mohala i ka ua kualau;
Ua kini ua mano lau ke aloha,
I lei kahiko no kuu kino.
E lei no au i ke aloha,
Me a’u mau lei ponimoi;
O oe kuu lei a i poniia,
A kau ka inoa M. W. K.
Hoohihi ka manao me ka makemake,
Ina uluhua noho i ka hapapa;
He aloha Kamalino i ka ehukai,
I ka home kakela o kuu aloha.
O oe a owau kau i ka hano,
Me na lei eiwa a kaua;
Ua hele mai nei loko a liua,
A poluluhi au i ko aloha.
Kuu hoa i ke one o ke awaiki,
A he iki ko aloha eha nei kino;
O oe kuu lei i lei a lei,
I lei rose na’u no ka ua naulu.
Uilani na hana a kuu aloha,
I ka moe hooipo me Niolopua;
Hea aku no au o mai oe,
Ekolu no pua lawa kuu lei.
Haina ka puana no kuu aloha,
He hapa Hawaii hapa Niihau;
Haina ka puana no kuu inoa,
Milimili na ka la welo i Lehua;
Haina ia mai ana ka puana,
Kuu home kamalino i ka ehukai.

(Kuokoa, 10/3/1919, p. 8)

KUU PILI I KA UA NAULU.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVII, Helu 40, Aoao 8. Okatoba 3, 1919.

Anyone know who Laulani Koki is? 1890.

HE INOA NO LAULANI KOKI

Hanohano Hanalei i ka ua nui
He pakika i ka limu o Manuakepa
Anu hewa i ka wai o Lumahai
Kalehuamakanoe o Luluupali
Alai e ka noe paa o Naue
E ena Haena i ka ehukai
I maliu i ke ala o ka lauae
A heaha ka hana a Lohiau ipo
O ka li’a i ka wai Kuauhoe
O ka nihi a ke ahi i Makuaiki
Haaheo i ka haka o Nualolo
Ka anohi uakoko i ka moana
Wehiwehi Polihale i ka Pahapaha
I ka lei makahehi a ka malihini
Ua nani Mana i ka liula
Ka anapa ka alohi aiai na ike
Ike i ke one kani o Nohili
Kohu Vaiolina ke hone mai
Haina ia mai ana ka puana
O Halia Laulani ko’u inoa. Continue reading

Mele for Kauai and Kukuiolono Park by Mrs. Wahineikeouli Pa, 1917

HOOHENO NO KA POLI LAUAE.

Nani wale no Kukuiolono,
Ke kikowaena o Kauai;
Paka hooheno a ka lehulehu,
A ka ili ulaula ili keokeo.
laila makou ike iho ai,
Na pua like ole oi a ka nani;
Hoohihi ka manao a e lalau,
…..I bo-ke pua kau umauma.
Aole nae hoi la a e hihi,
Na huaolelo kau e ka weli;
…..Mai kii aku oe mai hoopa,
Ua kapu ia na Alekana;
Aole i ana iho e ka makemake,
Na pua momi o Keaunaulu.
Ulumahiehie i ka Uanoe,
I ka ua lihau noe i ke kula;
Laula ke kahua i haulani ia,
Ekolu puni o ka lina poepoe.
Ua lawa ka iini koialoko,
…..Ua ike ia Kukuiolono;
Kau aku ka manao no Waimea,
E ike i ka wai Ulailiahi.
Ka hoa pili hoi o ka Waikea,
Na wai kaulana o Manokalani.
Aia i ka la’i a o Waiawa,
Ka mu-o launiu opiopio,
He hoa hooheno no Limaloa,
No ka eueu a o Ainaike;
Ike i ke one kani a o Nohili,
Kohu waiolina ke hone mai.
Ua like a like me ke kauno’a,
…..Nonoula i ka Wailiula.
E ola no au me a’u lei,
A kau i ka hae o ka lanakila;
Haina ka puana a i lonoia,
O a’u lei o ka Poli Lauae.

Hakuia e Mrs. Wahineikeaouli Pa.

[I wonder if there is a picture of the sign that stood at Kukuiolono Park which is referred to in this mele? “You fancy to take, A boutonniere of flowers for your breast, But don’t be mistaken, The sign that instills fear; Do not take nor touch, For they are kapu to Alexander McBryde (Alekana).

This mele is printed earlier in the Kuokoa of 12/7/1917, p. 3.]

(Kuokoa, 12/28/1917, p. 5)

HOOHENO NO KA POLI LAUAE.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LV, Helu 52, Aoao 5. Dekemaba 28, 1917.

King Kalakaua leaves for America, 1874.

The Alii, the King, boarded the battleship Benecia at 10 oʻclock and 30 minutes on the morning of this past Tuesday [11/17/1874] to go to the United States of America. When he reached the wharf, seaside of Halemahoe, it was an awesome sight; the seeing off by his subjects of the King on his travels to foreign lands. The people crowded together to shake his hand, give gifts, kiss his hand, and chant his name songs, but the King did not dawdle. When the skiff came by for him, accompanied by the Prince Regent [Kahu Aupuni] and the attendants, the sailors of the battleships Tenedos, Scout, and Benecia climbed the yard, and as the skiff moved on, the battery of Ainahou and the two British battleships each gave a 21 gun salute,— Continue reading

A song extolling the beauty of Kilauea by Hattie Linohaupuaokekoolau Saffery, 1920.

MAHALO I KA NANI O KILAUEA.

Hanohano Kilauea,
I ke ahi a ka wahine,
Kameha’i ke nana
Na maka o ke kamahele.

Chorus.

Mahalo i ka nani,
O Halemaumau,
Me ka uwahi noe o Kilauea,
O Uwekahuna ka’u i anoi,
I ka pehia e ka ua a noe ka nahele.

Kilakila ke ku a Kamohalii [Kamohoalii],
Kapukapu i ka maka o na malihini,
I ka pii no a hoomaha i Akanikolea,
E nanea ai me na Lehua makanoe.

Ulumahiehie wale,
Ko poli e Wahinekapu,
Au e kahiko mau nei,
I ko lei anuenue.

Waianuhea i ke ala,
Ka uka i Olaa,
I ka hoonoheahea mau ia,
E ka makani Lihaupua.

Anoi wale ia uka,
I wale ia e makou,
He lei poina ole i ka manao,
Lei no na kau a kau.

HATTIE SAFFERY.

(Kuokoa, 2/13/1920, p. 2)

MAHALO I KA NANI O KILAUEA.

Ka Nupepa Kuokoa, Buke LVIII, Helu 7, Aoao 2. Feberuari 13, 1920.

 

George Kainapau, singer from Hilo, 1944.

Arrived Here in Hilo

Last week, a youth from the Kanilehua rains arrived, that being George Kainapau to Hilo nei, to spend some days here in the land of his birth, and in the afternoon of the following Monday he left for Honolulu.

This was not a child coming home to visit his parents living there, for they passed away many years ago, and their children are who remain.

When we saw that youth, we recalled our first choir leader, Harry Naope, because this youth, George Kainapau was one of the members of the Haili choir in 1927.

He is a youngster with a very good voice for singing. His voice is like the voice of a woman singing. Continue reading

William Charles Achi, Jr. composer of many college anthems, 1940.

Judge Achi is a Composer of Music

There are many of our readers who do not know that our good friend, Judge William Charles Achi, Attorney, is the composer of three famous mele that are being sung by students of three great schools of Americca, as was written about in the November 25th issue of Newsweek. Continue reading

Naniloa Hotel in Hilo opens, 1940.

Naniloa Hotel

In the evening of this past Saturday, the New Hotel of Hilo nei, the “Naniloa Hotel” [Hokele Naniloa] opened officially. During that time, the musical group of Ray Kinney performed the music for the opening. Something great in that performance of music to dedicate and entertain, was the singing of the mele that was composed for the hotel. Mrs. Eliza K. Osorio was the one who performed the song with her singers. Continue reading